Od 1999. naovamo prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je 6 puta više od prosječne sudačke. Upravo se tim povodom provode mjere upozorenja na svim prvostupanjskim sudovima, jer se želi upozoriti na činjenicu da je status sudaca potrebno vratiti na stanje iz 1999.
Udruga hrvatskih sudaca ističe tri koraka ključna za reformu: u prvom bi se provele „vatrogasne mjere“ kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom neto plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2.126,66 €). Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600 € neto, do čega se predlaže doći povišenjem osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20 % te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja s 3,54 na 4,19.
Drugi korak odnosi se na trajno rješenje – prijedlog i primjenu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija u skladu s EU praksom – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, uz sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća drugostupanjskih sudaca s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modela, UHS kao treći korak ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika u sudovima s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti. Suci u Republici Hrvatskoj rade na najviše predmeta „po glavi“, u usporedbi sa svim članicama EU. S druge strane svjedočimo neprekidnom padu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima.
Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 % (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.
