Dopis ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenica od 8. svibnja 2023. kojim poziva predsjednike sudova da ga obavijeste je li u nižim sudovima osiguran redovan rad, je li strankama omogućen pristup sudu i koji broj sudaca sudjeluje u mjerama upozorenja izravan je pritisak jedne grane vlasti na drugu.
U skladu s Ustavom Republike Hrvatske sudbena je vlast samostalna i neovisna. Pozivanje na odredbe o ovlaštenjima ministarstva u odnosu na sudove i predsjednike sudova, s posebnim naglaskom na ovlaštenje za provođenje nadzora nad radom sudaca/sudova te ukazivanje predsjednicima sudova na ovlaštenja za nadzor nad obavljanjem pojedinih sudskih radnji predstavlja izravan pritisak i prekoračenje ovlasti. Pozivanje predsjednika viših sudova da provedu kontrolu nad nižim sudovima u ovom razdoblju predstavlja konkretnu i nedvosmislenu prijetnju te zastrašivanje, nedopušteno u demokratskom društvu.
Naime, u dopisu se ministar pravosuđa i uprave poziva na odredbe Zakona o sudovima koje se odnose na poslove sudske uprave te ih pogrešno i ekstenzivno tumači. Te se odredbe ne odnose na postupanje sudaca u konkretnim predmetima. Ministar pravosuđa i uprave nije mjerodavan tražiti podatke o postupanju sudaca u konkretnim predmetima. Zato je riječ o prekoračenju ovlasti koje očito predstavlja pritisak na suce kojima je obavljanje sudbene vlasti osobno povjereno. Osim toga, takvo je traženje suprotno članku 6. Zakona o sudovima prema kojem je zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke i svaki oblik pritiska prema sucima.
UHS ističe da zbog ustavnopravnog položaja sudaca koji sudbenu vlast obavljaju osobno i činjenice da su suci imenovani na dužnost, oni nemaju „klasični“ radni odnos. Po toj logici suci nemaju niti radnu obvezu u smislu u kojem bi se to moglo zaključiti iz navedenog dopisa ministra.
Dodatno, žalosno je da Ministarstvo pravosuđa i uprave troši proračunski novac na istraživanja o stavovima javnosti o zahtjevima sudaca, prije nego što su građani uopće mogli čuti te zahtjeve, pa te rezultate potom predstavljaju kao izostanak podrške građana. Mjere zasad prolaze bez primjedbi građana; štoviše, velik broj javlja se s podrškom, te je očito da i javnosti postaje jasno da su zahtjevi sudaca opravdani.
Mjere upozorenja, podsjetimo, provode se od 8. do 19. svibnja 2023. na svim prvostupanjskim sudovima u Hrvatskoj, jer se želi upozoriti na činjenicu da je status sudaca potrebno vratiti na stanje iz 1999. Od tada je naime, prosječna plaća u Hrvatskoj rasla šest puta više od prosječne sudačke.
Prema dosad prikupljenim podacima sa sudova diljem Republike Hrvatske, stopa sudjelovanja sudaca u posebnim mjerama je vrlo visoka, posebno na općinskim i trgovačkim sudovima te je u nekim gradovima dosegao i sto posto.
Reformu, ističe Udruga hrvatskih sudaca (UHS), potrebno je provesti u tri koraka: u prvom bi se provele „vatrogasne mjere“ kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom neto plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2.126,66 €). Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600 € neto, do čega se predlaže doći povišenjem osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20 % te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja s 3,54 na 4,19.
Drugi korak odnosi se na trajno rješenje – prijedlog i primjenu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija u skladu s EU praksom – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, uz sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća drugostupanjskih sudaca s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.
Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modela, UHS kao treći korak ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika u sudovima s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti. Suci u Republici Hrvatskoj rade na najviše predmeta „po glavi“, u usporedbi sa svim članicama EU. S druge strane svjedočimo neprekidnom padu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima. Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 % (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.
Navedene mjere omogućit će osiguranje onih uvjeta za rad koji su sucima potrebni da bi predmete mogli okončati u razumnom roku (suradnici, oprema, plaće). Odgovornost za stvaranje preduvjeta za suđenje u razumnom roku je na državi.
Za vrijeme mjera upozorenja svi su suci na svojim radnim mjestima i obavljaju sve hitne poslove osim održavanja ročišta i otpremanja presuda u predmetima koji po zakonu nisu hitni. Odgođena ročišta bit će sazvana u najkraćem roku nakon završetka mjera, sve će odluke biti objavljene te će građanima će biti omogućeno podnošenje pravnih lijekova.
Ovim putem još jednom zahvaljujemo građanima i strankama na razumijevanju i podršci. Sve mjere koje se poduzimaju usmjerene su boljem, učinkovitijem i kvalitetnijem pravosuđu te konačnom sustavnom rješenju problema pravosuđa.
