Model uvođenja materijalnih prava koje je predložilo Ministarstvo pravosuđa i uprave nije prihvatljiv hrvatskim sucima; svi ogranci Udruge hrvatskih sudaca odbili su jučer izložen prijedlog. UHS, podsjećamo traži reformu sustava prihoda koja, uz materijalna prava, uključuje indeksaciju i razradu koeficijenata, kao trajno zakonsko rješenje, kakvo je sugerirala i Europska komisija. O daljnjim aktivnostima odlučit će se u srijedu na Upravnom odboru Udruge hrvatskih sudaca.
Netočna je tvrdnja Ministarstva da bi se njihovim izmjenama primanja sudaca povećala za 698 eura neto; jer ju temelje na pogrešnoj pretpostavci (ili računici) da su u prvoj fazi sucima primanja povećana za prosječnih 583 eura neto.
Podsjećamo, početkom prošle godine UHS je od Ministarstva zatražila povećanje plaće od 600 eura neto uz daljnju zakonsku regulaciju primanja. Uz obećanje kako će se druga dva koraka ostvariti do kraja 2023., suci su pristali na prosječno povećanje od kompromisnih 513 eura. Izjava ministra kako se o indeksaciji nije niti počelo razgovarati na razini ministarstva stoga je razočaravajuća i zabrinjavajuća istovremeno, jer je iz nje jasno kako je u svojim ranijim izjavama svjesno govorio neistinu, obećavajući promjene do kraja 2023.
Da je riječ o neozbiljnom pristupu izuzetno ozbiljnoj temi, ukazuje i tvrdnja kako „Radna skupina za cjelovito uređenje sustava plaća koje uključuje pitanje indeksacije i stupnjevanje plaća pravosudnih dužnosnika kontinuirano radi“, što je neistina, jer su od lipnja do kraja godine održana samo dva sastanka, od kojih su na onome u studenome predstavnici MPU rekli kako nemaju mandat za indeksaciju, budući da je riječ o političkom pitanju.
Apsurdno je stoga da predsjednik Vlade RH i nadležno ministarstvo zahtjeve sudaca u svojim jučerašnjim istupima nazivaju „ispolitiziranim“, jer upravo izvršna vlast svodi ovu raspravu na političku razinu, umjesto da sagleda činjenicu kako su suci u prethodnim razdobljima najveće financijske krize pokazali društvenu odgovornost solidarnim smanjenjem plaća, koje su od idućih 14 godina takve, snižene, i ostale. Čak i nakon prošlogodišnjih izmjena, sucima je nakon prve faze pregovora osnovica porasla za 59,5 EUR bruto u odnosu na 2009., a službenicima je u istom razdoblju, rasla za 269,13 EUR.
Postavlja se i pitanje u kojoj je vezi regulacija sustava plaća pravosudnih dužnosnika s regulacijom sustava plaća službenika i namještenika, budući da je riječ o dva različita zakona i procesa izmjene, iako ih Ministarstvo dovodi u uzročno-posljedičnu vezu. Suci su kroz svibanjske mjere upozorenja pružili podršku svojim suradnicima, sudskim službenicima, koji su neophodan dio učinkovitog sustava, no budući da su suci dužnosnici, njihov se status treba rješavati u skladu sa Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.
I dok su najrazvijenije države EU zakonskom regulativom omogućile svojim sucima da uopće ne moraju razmišljati o svojim plaćama, a kamoli se za njih boriti „sindikalnim pregovaranjem“, predsjednik Vlade i ministar pravosuđa, obojica pravnici, svojim posljednjim istupima pokazuju nepoznavanje ustavnopravnog uređenja Republike Hrvatske, te nespremnost Vlade da omogući sucima stvarnu neovisnost.
Zaključno, UHS ostaje otvoren za obećani sastanak kod premijera, kako bismo usuglasili konstruktivno rješenje. U daljnjem postupanju suci će, kao i kod provedbe mjera u svibnju 2023., postupati odgovorno prema strankama i javnosti, te službenim obavijestima iznositi stajališta udruge.
