S obzirom na niz nepotpunih navoda od strane Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije objavljenih u medijima, UHS je primoran reagirati sljedećim očitovanjem:
Udruga hrvatskih sudaca podržava digitalizaciju pravosuđa i veću transparentnost rada sudova, uz istodobnu zaštitu privatnosti građana. To je osobito važno u osjetljivim predmetima, posebno onima koji uključuju maloljetne i druge ranjive osobe, kod kojih je zaštita identiteta ključna za očuvanje privatnosti, dostojanstva i sigurnosti.
Sustav ANON Ministarstvo je predstavilo kao tehnološko rješenje temeljeno na umjetnoj inteligenciji, namijenjeno automatskoj anonimizaciji i objavi sudskih odluka. Riječ je o važnom iskoraku, no iskustva iz prakse pokazuju da sustav i proces njegove primjene još zahtijevaju doradu.
Sudovi su upozoravali na probleme s anonimizacijom odluka u predmetima u kojima je javnost isključena, kako pri objavi na oglasnim pločama sudova tako i u sustavu ANON. U pojedinim je slučajevima teško ukloniti sve podatke koji bi mogli omogućiti identifikaciju osoba, a istodobno sačuvati čitljivost i razumljivost odluke. Takva upozorenja treba shvatiti kao poticaj za unapređenje postupka i tehničkog rješenja ili izuzimanja najosjetljivijih odluka od objave.
Pravilnik o načinu anonimizacije, objave i pretraživanja anonimiziranih sudskih odluka (NN 134/2024) predviđa automatsku anonimizaciju i indeksaciju prvostupanjskih odluka, uz mogućnost dodatne ručne anonimizacije. No automatska anonimizacija osobnih imena pritom se ne može svesti na njihovo pojavljivanje u određenom padežu, već mora biti dosljedno provedena kroz cijeli tekst odluke. Kada propisana automatska obrada ne osigurava zaštitu identiteta, potrebno je jasno definirati daljnje postupanje i otkloniti nedostatke sustava, a ne ostaviti to kao “mogućnost”.
UHS ne bježi od individualnih propusta sudaca. Na njih treba upozoravati, a konkretne slučajeve utvrditi i riješiti. Međutim, individualna odgovornost i nedostaci sustava dvije su različite stvari koje zahtijevaju različita rješenja.
Posebno zabrinjava što se, unatoč upozorenjima sudaca i sudskog osoblja koji ANON svakodnevno koriste, problemi i dalje ne rješavaju na odgovarajući način. UHS će s ciljem prikupljanja konkretnih iskustava korisnika provesti istraživanje, kako bismo Ministarstvu uputili konkretne prijedloge za poboljšanjima ili razjašnjenjem. Kao primjer ističemo odluke u najosjetljivijim predmetima, koje ponekad moraju biti objavljene unutar jednog sata, pri čemu je fizički nemoguće da sudac ručno provjerava anonimizaciju i bude odgovoran za eventualne propuste.
UHS pritom podsjeća da sudovi već godinama upozoravaju na nedostatak administrativnog osoblja. Digitalni alati trebali bi unaprijediti učinkovitost rada i rasteretiti pravosuđe, a ne dovesti do toga da se nedostaci nedovoljno razrađenog sustava nadomještaju dodatnim poslovima sudaca, bez jasnih uputa i odgovarajućih kapaciteta.
Stoga i ovim putem pozivamo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da u suradnji sa sudovima analizira uočene probleme, unaprijedi sustav ANON i jasno definira postupanje kada automatska anonimizacija ne osigurava potrebnu zaštitu osobnih podataka te uspostavi učinkovit način prikupljanja i obrade povratnih informacija korisnika.
Digitalizacija pravosuđa ne završava uvođenjem novog alata, već podrazumijeva njegovo kontinuirano unapređivanje, provjeru kvalitete i jasno utvrđene odgovornosti. Cilj mora biti sustav koji istodobno osigurava transparentnost sudskih odluka i pouzdanu zaštitu privatnosti građana. To se može postići samo ako se individualni propusti rješavaju kada se utvrde, a primjedbe na nedostatke sustava koriste za njegovo unapređenje, umjesto da se odgovornost za nedovršen proces prebacuje na njegove korisnike, i to kroz medijske istupe.
