Udruga hrvatskih sudaca (UHS) dužna je reagirati na navode članka Jutarnjeg lista od 13. studenog, gdje se iskrivljenim tvrdnjama izravno manipulira javnim mišljenjem.
Zahtjevi UHS-a prema Ministarstvu pravosuđa i uprave nisu iznenađenje ili „treskanje zahtjeva na stol“, već očekivani nastavak pregovora, koje je upravo nadležno ministarstvo podijelilo u više faza. Ministar Ivan Malenica je, podsjećamo, osobno u svibnju 2023. izjavio kako do kraja godine suce očekuje „indeksacija, stupnjevanje i materijalna prava“. Unatoč dogovoru, sastanak Radne skupine za izradu Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika kasnio je više od mjesec dana, te se, umjesto u listopadu, održao u studenome, kada su predstavnici MPU na sastanku poručili kako „nemaju mandat za razgovor o indeksaciji“. Iz toga je jasno kako ministar Malenica u svibnju, pred cjelokupnom javnosti, nije govorio istinu.
Izražavamo žaljenje ako zahtjevi UHS-a „izazivaju zebnju u ministarstvu“, budući da je riječ o zahtjevima s kojima je Ministarstvo upoznato u prvom dijelu godine i svjesno i pred javnošću pristalo na ispunjenje zahtjeva kojima bi se nadoknadili zaostaci u plaćama koji se akumuliraju od 2009.
Isto tako, dok barata navodnim iznosima koje UHS traži, Ministarstvo ne navodi kako je vatrogasnom mjerom u svibnju – porastom osnovice od 13 posto (famoznih 500 eura na plaću), dovelo suce tek na „nulu“, budući da je prosječna plaća u pravnim osobama prema DZS u prvih 8 mjeseci godine porasla za gotovo istih, 12,9 posto.
Ne manje bitno, materijalna prava koja se spominju u istom članku prijedlog su upravo Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je izračunalo kako im je takva opcija isplativija od zahtjeva koje su suci tražili. I u tom pogledu, UHS je pristao na kompromis.
Iako je indeksacija (određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini) već sadržajno raspravljena tijekom svibanjskih pregovora te svedena na minimalnu izmjenu jednog stavka Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, iz nadležnog ministarstva odbijaju implementirati dogovoreno. Štoviše, kompletna izmjena Zakona je, bez najave i rasprave na Radnoj skupini, stavljena u plan aktivnosti za drugi dio 2024. godine.
I Europska komisija u Izvješću o vladavini prava za 2023. podsjeća kako će se do kraja godine, kao dogovorena rješenja za izrazito niske plaće sudaca i državnih odvjetnika, u odnosu na prosječnu plaću u državi, provesti indeksacija osnovice plaće, uvesti platni razredi za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima, kao i druga materijalna prava.
Osim iznošenja ovog slučaja Europskoj komisiji, Udruga hrvatskih sudaca razmatra sljedeće korake, koji ne isključuju i provedbu mjera s ciljem ostvarenja obećanih i dogovorenih prava.
Podsjećamo, suci su poštovali sve što je dosad usuglašeno, te su uloženi maksimalni napori kako, unatoč mjerama upozorenja, dugom štrajku sudskih službenika, pa i Vladi RH kao jednom od velikih generatora nepotrebnih sporova, građani ne osjete zaostatke.
Ovim ignoriranjem realizacije obećanih stavki, materijalni status sudaca vraća se gotovo na stanje prije provedbe izvanrednih mjera, kada je prosječna plaća u Hrvatskoj u 25 godina rasla 6 puta više od prosječne sudačke, ta prvostupanjski su suci, umjesto 3.455 eura, imali plaću od 1.522 €. Da je plaća prvostupanjskih sudaca rasla u skladu s rastom prosječne plaće, ovo danas ne bi bila tema.
