Zapisnici Zbora i Sjednica UO

Z A P I S N I K

SA SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA UHS-a
održane dana 15. prosinca 2017.g
u Zagrebu, Vrhovni sud Republike Hrvatske

Zapisnik u Word formatu


NAZOČNI:

1. Predsjednik UHS-a: Damir Kontrec
2. Dopredsjednici: Predrag Dragičević
3. Tajnik UHS-a: Damir Palatinuš
4. Za ogranak Zagreb I: Ante Galić
5. Za ogranak Šibenik: Ljudevit Zoričić
6. Za ogranak Zadar: Jadranka Nižić Peroš
7. Za ogranak Vukovar: Irena Lenić
8. Za ogranak Varaždin: Bojana Skenderović
9. Za ogranak Split: Senija Lenić
10. Za ogranak Sisak: Biljana Đilas
11. Za ogranak Rijeka: Milena Ivančević
12. Za ogranak Pula: Robert Fabris
13. Za ogranak Osijek: Sanja Zagrajski
14. Za ogranak Karlovac: Ivan Perković
15. Za ogranak Dubrovnik: Marija Donatović Dabelić
16. Za ogranak Bjelovar: Željka Jurić
17. Za ogranak Zagreb II: Ivica Veselić
18. Za ogranak Zagreb III: Tijana Kokić
19. Za ogranak Slavonski Brod: Mile Soldo
20. Za ogranak Velika Gorica: Nikola Ramušćak
21. Za ogranak Trgovački i Upravni sud u Zagrebu: Vesna Sremac Šoštar
22. Za ogranak Prekršajni sud u Zagrebu: Andrea Tovarac Krelja
23. Za ogranak Prekršajnih sudova s područja Županijskog suda u Splitu: Emila Maretić Poljak
24. Za ogranak Općinskog suda u Splitu: Ivana Bilušić

Započeto u 11.00 sati

Predsjednik UHS-a Damir Kontrec otvara sjednicu te predlaže slijedeći


D N E V N I   R E D :

1. Rasprava o Nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o sudovima

2. Rasprava o Nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću

3. Rasprava o Nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sjedištima sudova

4. Razno.


Predsjednik UHS Damir Kontrec stavlja na glasanje Dnevni red.
Prijedloga za dopunu nema.
Utvrđuje se da je predložen Dnevni red jednoglasno usvojen.

Predsjednik UHS ocjenjuje da se sudstvo nalazi u turbulentnom vremenu, jer suci trpe konstantne ne samo kritike nego i napade nezadovoljnika zbog recentnih događanja. Udruga hrvatskih sudaca reagira na način da daje priopćenja a on osobno dao je nekoliko izjava medijima glede imovinskih kartica, a u pravcu da se ne objavljuju na internetu.
Izvješćuje da su zaprimljene primjedbe na predložene Nacrte izmjena Zakona o Državnom sudbenom vijeću, o Zakonu o sjedištima sudova i Zakonu o sudovima, bit će objedinjene i poslane Ministarstvu pravosuđa.

Predlaže da se na današnjoj sjednici UO donese zaključak u vezi prijedloga Ogranka Zagreb III radi izjednačavanja plaća prvostupanjskih sudaca prekršajnih i općinskih sudova sa plaćama prvostupanjskih sudaca specijaliziranih (trgovačkih i upravnih) sudova.
Tijana Kokić usmeno obrazlaže prijedlog:
Obzirom na povećanu osnovicu plaća u novom Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te povećanje osnovice minimalne plaće u RH, vrijeme je da suci zatraže izjednačavanje plaća sudaca općinskih i prekršajnih sudova sa plaćama upravnih i trgovačkih sudova.
Naime, člankom 4. stavkom 3. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika propisan je koeficijent za izračun plaće. Njime je propisano da suci trgovačkih i upravnih sudova imaju koeficijent 3,54, a suci prekršajnih i općinskih sudova koeficijent 3,11.
Za postojeću razliku u koeficijentima nema nikakvog uporišta, jer više ne postoji razlika u uvjetima koje moraju zadovoljavati kandidati za imenovanje na dužnosti suca bilo kojeg od tih sudova. U vrijeme donošenja Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika na snazi je bio Zakon o sudovima koji je propisivao različite uvjete:
Članak 49. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 150/05)
(1) Za suca prekršajnog i općinskog suda može biti imenovana osoba koja je nakon položenoga pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugim pravosudnim tijelima najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni nastavnik ili suradnik na području pravnih znanosti najmanje dvije godine.
(2) Za suca prekršajnog i općinskog suda može biti imenovana i osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje četiri godine.
(3) Za suca trgovačkog suda može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik, odnosno bila savjetnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima, odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni nastavnik ili suradnik na području pravnih znanosti najmanje četiri godine, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje šest godina.

Sada je na snazi Zakon o državnom sudbenom vijeću koji propisuje:

Članak 49.
(1) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je nakon položenoga pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugom pravosudnom tijelu najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni nastavnik pravnih znanosti najmanje dvije godine.
(2) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana i osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje četiri godine. Vježbeniku u sudu, državnom odvjetništvu, javnobilježničkom uredu ili odvjetničkom uredu staž nakon položenoga pravosudnog ispita priznaje se kao rad na drugim pravnim poslovima.
Članak 51.
(1) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.
Dakle, propisani su isti uvjeti za imenovanje, pa nema razloga da postoji razlika u koeficijentima.

U odnosu na opće povećanje plaća sudaca u RH, naročito onih na prvom stupnju, napominje se kako je osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika utvrđena u visini od 3.890,00 kuna bruto i u primjeni je počevši s plaćom za mjesec prosinac 2014. godine, a koja je isplaćena u mjesecu siječnju 2015. godine.
Osnovica za obračun plaće za pravosudne dužnosnike je 4.443,958 te je stoga razlika u osnovici 553,95 kn.
Međutim, koeficijent za plaće sudaca općinskih i prekršajnih sudova je 3,111, a najniži koeficijent po Zakonu o pravima i obvezama državnih dužnosnika je 3,97.
Dakle plaća pravosudnog dužnosnika koji ima koeficijent 3,111 ( najniži ) iznosi 13.825,15 kuna bruto, a državnog dužnosnika 15.443,30 kuna bruto.
Ističe da će sa tim prijedlogom biti upoznati i svi suci Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i pozvani na stavljanje svog potpisa, te da će prijedlog biti i od strane sudske uprave upućen Ministarstvu pravosuđa.


Donosi se

Z a k lj u č a k

UO UHS će Ministarstvu pravosuđa uputiti dopis kojim se predlaže izjednačavanje plaća prvostupanjskih sudaca općinskih i prekršajnih sudova sa plaćama prvostupanjskih sudaca trgovačkih i upravnih sudova.

U vezi dostavljenih primjedbi na Nacrte izmjena Zakona, uočeno je da postoje različita mišljenja Ogranaka Rijeka i Osijek glede uloge suca u nadzoru e Spisa.
Sanja Zagrajski iznosi da određene podatke u eSpis službenik ne može unositi, npr. nije označeno da se radi o tužbi i protutužbi, to mora kontrolirati sudac a to je i u interesu suca, da se na točan način evidentiraju točni podaci.
Milena Ivančević ističe da se od suca ne može tražiti da bude odgovoran za one podatke koje nije unio u eSpis.
Kroz raspravu se zaključuje da sudac ne može odbiti biti odgovoran za eSpis jer se onda postavlja pitanje njegove uloge u postupku.

Ivan Perković smatra da se UO UHS treba izjasniti da li prihvaća predložene izmjene, jer se radi o parcijalnim rješenjima a treba rješavati krucijalna pitanja (npr. kako smanjiti broj predmeta po sucu, da li ukinuti Okvirna mjerila itd.). Predlaže da se UO UHS izjasni da ne podržava izmjene, jer se radi o malim korekcijama, a važno je i pitanje vjerodostojnosti UHS, obzirom da predloženi Nacrti nisu prihvatljivi jer nisu u pravcu reforme nego samo izmjena koje nemaju neki značaj.
Ivana Bilušić predaje u ime Ogranka Općinskog suda u Splitu primjedbe na sve predložene izmjene zakona. U vezi promjene sastava DSV-a na način da se smanji broj članova iz redova općinskih sudova, tome se Ogranak protivi i smatra tu izmjenu neopravdanom jer preko 60 % sudačkog korpusa čine prvostupanjski suci. Na taj način umanjit će se utjecaj sudaca daleko najbrojnijih općinskih sudova i ojačati položaj sudaca županijskih sudova. Što se tiče broja predstavnika pojedinih sudova, potpuno je nelogično da daleko najbrojniji, suci općinskih sudova imaju najmanje predstavnika, naročito nakon što bi se tijekom 2018. godine općinskim sudovima trebali pripojiti prekršajni sudovi. Manji broj predstavnika znači i znatno manji utjecaj na donošenje odluka ali i manja neovisnost i veća podložnost upravo županijskim sudovima koji imaju najviše predstavnika. Zbog brojnosti sudaca općinskih sudova u odnosu na suce županijskih sudova kojih je u ovom trenutku u prosječnom sudu trostruko više u odnosu na suce županijskih sudova, a nakon spajanja s prekršajnim sudovima će ih biti najmanje četverostruko više, predlaže se izmjena čl. 51. Zakona o sudovima tako da se izjednači broj predstavnika općinskih i županijskih sudova u sudačkim vijećima.

Predsjednik UHS Damir Kontrec se slaže da se radi o kozmetičkim izmjenama, osim glede sastava Državnog sudbenog vijeća, pa se može raspravljati o tome da li će UO odbaciti sve Nacrte i uopće ne poslati svoje primjedbe. Oko sastava DSV suglasnosti neće biti jer svatko ima svoja opravdanja da se slaže ili ne slaže sa predloženim izmjenama. Cilj izmjena je bio da se spriječi da uvijek sa istih sudova budu predstavnici u sastavu DSV, no nije precizno normiran način provođenja izbora.
Ante Galić smatra da su suci traumatizirani reformama i eksperimentima, ali da bi ozbiljne radikalne reforme mogle biti štetne, te je nekad bolje pristati samo na kozmetičke promjene. Suci se sami moraju dogovoriti i predložiti reforme koje bi išle u njihovu korist, osmisliti koncept za koji će suci garantirati da će funkcionirati.
Predsjednik Kontrec naglašava da je na razini Europe sudačka autonomija dovedena u pitanje u Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj, odnosno da kao takva ne postoji jer država kontrolira sudstvo.
Ivan Perković ponavlja da se predloženim izmjenama ništa bitno ne mijenja, a ako je reforma krupna neka i traje dulje vremena. Kao korisne i dobre izmjene ocjenjuje promjene u sastavu DSV-a.
Tijana Kokić smatra da nije važno koliko je predstavnika općinskih sudaca u sastavu DSV-a, nego je važna njihova kvaliteta, da na valjani način predstavljaju njihove interese, podržava izmjene u pravcu da je u sastavu DSV 1 član iz redova prvostupanjskih sudaca.
Milena Ivančević i Jadranka Nižić Peroš suglasne su sa prijedlogom da je u sastavu DSV-a 1 član iz redova prvostupanjskih sudaca.

Robert Fabris problematizira ulogu Sudačkih vijeća koja je da se bave statistikom i njima bi trebalo dati veću ulogu i mogućnost da predlože i istaknu kvalitetne kandidate.
Ivica Veselić potvrđuje da je uloga Sudačkih vijeća bila bitna, i njihova mišljenja je DSV uvažavao, no ne mogu se artikulirati zahtjevi, dok se Sudačkim vijećima ne vrati autonomija inače ih treba ukinuti ukoliko se njihova pozicija ne ojača.
Sjednici UHS se pridružio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Đuro Sessa.
Đuro Sessa se nadovezuje na pitanje sudačkih vijeća, smatra da ih ne treba ukidati već ojačati njihovu ulogu.
Ivan Perković predlaže da se donese zaključak da predložene izmjene neće postići ciljeve reforme, da neće poboljšati učinkovitost sustav, osim što se određene izmjene mogu ocijeniti kao dobre (sastav DSV) i to treba apostrofirati.

Zaključuje se da je potrebno glasati u vezi sa svakom predloženom izmjenom zakona, jer se ne može donijeti jednoglasna odluka.

U vezi Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću stavlja se na glasanje da li se prihvaćaju predložene izmjene glede sastava DSV-a.
Utvrđuje se da se većinom glasova (15 za, 1 protiv i 1 suzdržan) izmjene podržavaju.

U vezi predloženih izmjena da DSV daje sucu odobrenje za obavljanje druge službe ili posla, izmjene se jednoglasno podržavaju.

U vezi predloženih izmjena da je predsjednik suda dužan izvijestiti Ministarstvo pravosuđa o broju sudaca koji u naredne dvije godine ispunjavaju uvjete za mirovinu te o potrebi popunjavanja sudačkih mjesta koja će se uprazniti, izmjene se jednoglasno podržavaju.

U vezi predloženih izmjena o provođenju sigurnosnih provjera kandidata za suce, jednoglasno se ne podržavaju.

U vezi predloženih izmjena da se imovinske kartice sudaca javno objavljuju na web stranici DSV-a, jednoglasno se ne podržavaju.

U vezi predloženih izmjena da će se pokrenuti stegovni postupak protiv suca ukoliko ostvari manje od 80% norme zbor neispunjavanja sudačke dužnosti, zaključuje se da je točno određivanje postotka nebitno, jer je u tom smislu dovoljna etablirana praksa DSV izražena kroz odluke.

U vezi Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima prvenstveno se ističe da se ne spominje Visoki kazneni sud, a sa čime se bavila Opća sjednica Vrhovnog suda RH.
Marija Donatović Dabelić smatra da Visoki kazneni sud nema svrhu, jer se među županijskim sudovima usklađuje sudska praksa.
Nakon glasanja se utvrđuje da je većina (13 glasova) za definiranje pozicije Visokog kaznenog suda.

Postavlja se pitanje nadležnosti Visokog prekršajnog suda a u svjetlu najavljenog spajanja prekršajnih sudova općinskim sudova. Ističe se da je potrebno preciznije definirati poziciju i ulogu tog suda.
Andrea Tovarac Krelja navodi da bi prekršajni sudovi ispunjavali statistiku a da su bila donesena Okvirna mjerila i ne bi se pojavilo pitanje potrebe spajanja sa općinskim sudovima.


U vezi izmjena da sudovi sa više od 15 sudaca imaju ravnatelja nakon glasanja se zaključuje da se taj prijedlog ne podržava.

U vezi izmjena kojima se definira nadležnost i djelokrug Sudačkih vijeća, jednoglasno se podržavaju.

U vezi izmjena kojima se definira kandidiranje i izbor predsjednika VSRH, jednoglasno se podržavaju.
Nakon glasanja utvrđuje se da je većina za dopunu izmjena glede osoba koje se mogu kandidirati za predsjednika Vrhovnog suda na način da kandidat može biti samo sudac tog suda.

U vezi izmjena kojima se definiraju Etička vijeća, jednoglasno se prihvaćaju.

U vezi definiranja sudskih savjetnika specijalista, jednoglasno se prihvaćaju.

U vezi Nacrta Prijedloga Zakona i izmjenama i dopunama Zakon o područjima i sjedištima sudova suglasno se zaključuje da sadrže podosta nelogičnosti.


Donosi se


Z a k lj u č a k

U vezi predloženih Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o sudovima i Zakona o sjedištima sudova, UO UHS smatra da se ne radi o reformskih izmjenama, da je niz odredbi nedorečen, te će se dostaviti primjedbe svih Ogranaka.

Razno

Predsjednik Kontrec izvješćuje da su pozvani Ogranci da predlože kandidate iz redova prekršajnih i kaznenih sudaca koji bi sudjelovali u edukaciji u suradnji sa CEELI-jem a koja će se održati u prvoj polovici sljedeće godine, i bit će održane tri radionice.

Sanja Zagrajski izvješćuje da su u Ogranku Osijek izabrana tijela, te da bi preuzeli organizaciju Zbora UHS, sredinom travnja sljedeće godine.
Milena Ivančević traži da se raspravi o izmjeni Okvirnih mjerila.
Ta će tema biti razmotrena na sljedećem UO, a prijedlog je da ih ne donosi ministar nego Vrhovni sud RH, na svojoj sjednici.
Robert Fabris, izvješćuje da su podnesene kaznene prijave protiv 6 sudaca od strane Živog zida zbog provedenih ovrha, a prijave podnose i odvjetnici.
Zaključuje se da se ne može se spriječiti da se podnose kaznene prijave protiv sudaca, da prijave moraju biti procesuirane i obrađena a da pitanje podnošenja kaznene prijave zbog lažnog prijavljivanja ovisi o onome tko je prijavljen.

 

 

Dovršeno u 13,00 sati.


Zapisnik vodila i sastavila
Jasna Gažić Ferenčina