Split

OGRANAK SPLIT - STUDIJSKO PUTOVANJE STRASBOURG 2014.


Radi stjecanja uvida u funkcioniranje i rad Europskog suda za ljudska prava kroz izravan kontakt s tim Sudom, Ogranak Split organizirao je studijsko putovanje za 45 sudaca u Strasbourg u vremenu od 5. do 9. listopada 2014. Među putnicima našli su se suci iz više ogranaka, pretežno ogranaka Split, Rijeka i Zadar.

Na putu prema cilju suci su posjetili München, treći najveći grad u Njemačkoj, vrijeme proveli u šetnji centrom do prostranog trga Marienplatz na kojem se nalaze stara i nova gradska vijećnica te razgledali katedralu Frauenkirche iz 15. stoljeća.

Dolaskom u Strasbourg suci su, među ostalim, razgledali povijesni centar "Grande Ile" (Veliki otok) koji se nalazi na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, živopisnu četvrt Petite France (Mala Francuska), dio grada s najljepšim primjerima lokalne arhitekture, poludrvenim kućama koje izviru iz neravnih ulica popločanih kamenom, starim mlinicama, mostovima. Dakako da nije zaobiđena ni gotička katedrala Notre Dame, Kleberov trg, kao ni Gutenbergov trg sa spomenikom istoimenom tvorcu tiskarskog stroja.

U samom sjedištu Suda u Strasbourgu, u Zgradi ljudskih prava koju je dizajnirao britanski arhitekt 1994., izgleda poznatog u cijelom svijetu, suci su nazočili ročištu pred Velikim vijećem ESLJP u predmetu Boyid protiv Belgije (23380/09) koji se vodi zbog povrede članka 3. Konvencije. Nakon toga susreli su se sa sutkinjom Suda prof. dr. sc. Ksenijom Turković izabranom u ime Republike Hrvatske, a potom i pravnim savjetnicima Suda Elicom Grdinić i Krešimirom Kamberom.

U susretu sa sucima sutkinja Turković je posebno naglasila ulogu nacionalnih sudaca u implementaciji Konvencije kroz važnost praćenja prakse Suda, kako one koja se odnosi na predmete protiv Republike Hrvatske, tako i ostale, a istakla je i utjecaj prakse Suda na nacionalna zakonodavstva.

Savjetnici Grdinić i Kamber suce su upoznali s načinom funkcioniranja Suda od podnošenja zahtjeva do donošenja odluke. U raspravi sa sucima povodom pojedinih presuda protiv Republike Hrvatske u kojima je utvrđena povreda Konvecije (primjerice, presude u predmetima Klauz, Statileo, Lemo i dr.), posebno je ukazano na značenje i domašaj testa razmjernosti u čijoj je osnovi ispitivanje je li u ostvarivanju legitimnih interesa države na teret pojednca stavljen preveliki teret. Ukazano je na praksu Suda prema kojoj se pogreške koje pričine državne vlasti ne smiju ispravljati na račun pojedinca kojega se to tiče, ni inače, a posebno ne u situacijama u kojima nije suprotstavljen nikakav drugi privatni interes.

Suci su također upoznati s činjenicom da je u gotovo pedeset godina rada, Sud donio više od deset tisuća presuda. Radi se o obvezujućim presudama za zemlje na koje se odnose. Od svog osnutka 1959. u 58% slučajeva u kojima je utvrdio povredu, povreda se odnosi na članak 6. (pravo na pravično suđenje ili duljinu postupka) ili na članak 1. Protokola broj 1 (zaštita prava vlasništva). U oko 11% slučajeva, Sud je utvrdio ozbiljnu povredu članaka 2. i 3. Konvencije (pravo na život i zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja).

Svojom praksom Sud čini Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda snažnim sredstvom suočavanja s novim izazovima te sredstvom osiguranja vladavine prava i demokracije u Europi. Kroz praksu i tumačenje odredaba Konvencije, Konvencija putem Suda postaje živi instrument proširenja već zajamčenih prava i primjene tih prava na novonastale odnose koji nisu bili predvidivi kod usvajanja Konvencije. Upravo je zato u nacionalnim okvirima važno stalno i intenzivno praćenje cjelokupne prakse Suda što i hrvatskim sucima ostaje trajni izazov.

PREDSJEDNICA OGRANKA SPLIT
mr.sc. Senija Ledić