Zapisnik u Word formatu

Z A P I S N I K

SA SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA UHS-a
održane dana 27. studenog 2015.g
u Zagrebu, Visoki upravni sud u Zagrebu, Frankopanska 16

NAZOČNI:
1. Predsjednik UHS-a: Đuro Sessa i zamjenik predsjednika Marin Mrčela
2. Dopredsjednici: Damir Kontrec, Predrag Dragičević, Vesna Katarinčić
3. Tajnik UHS-a: Damir Palatinuš
4. Za ogranak Zagreb III: Tijana Kokić
5. Za ogranak Šibenik: Ljudevit Zoričić
6. Za ogranak Vukovar: Anica Pastović
7. Za ogranak Slavonski Brod: Mile Soldo
8. Za ogranak Bjelovar: Željka Jurić
9. Za ogranak Osijek: Krunoslav Barkić
10. Za ogranak Prekršajnog suda u Zagrebu: AndreaTovaracKrelja
11. Za ogranak Prekršajnog suda Split: Antun Fagarazzi
12. Za ogranak Rijeka: Milena Ivančević
13. Za ogranak Zagreb II: Ivica Veselić
14. Za ogranak Trgovački sud u Zagrebu: Vesna Sremec Šoštar
15. Za ogranak Zagreb I: Ante Galić
16. Za ogranak Varaždin: Karmela Sotošek
17. Za ogranak Dubrovnik: Marija Donatović Dabelić
18. Za ogranak Zadar: Jadranka NižićPeroš
19. Za ogranak Split: Senija Ledić
20. Za ogranak Pula: Alenka Paus
21. Za ogranak Općinskog suda u Splitu: Ivana Bilušić
22. Za ogranak Sisak: Milena Ivančević, po punomoći
23. Za ogranak Karlovac: Vesna Stokrp i Ivan Perković

Započeto u 11,00 sati

Predsjednik UHS-a Đuro Sessa otvara sjednicu te predlaže slijedeći

D N E V N I R E D :

1. Izvješće o radu predsjednika UHS-a od održavanja sjednice UO UHS-a 3. srpnja 2015. godine do 27. studenog 2015.

2. Prijedlog izmjena Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda (uvodno izlaganje: dopredsjednica UO UHS-a Vesna Katarinčić)

3. Pokretanje inicijative za pregovore sa poslodavcem (Vladom RH - Ministarstvom pravosuđa) radi reguliranja prava sudaca iz radnog odnosa (prava na troškove javnog prijevoza, odmore i dopuste, naknade odsutnosti zbog bolovanja (uvodno izlaganje: dopredsjednica UO UHS-a Vesna Katarinčić)

4. Priprema projekata za prijavu na natječaj za korištenje sredstava EU fondova (uvodno izlaganje: predsjednica Ogranka Zadar Jadranka NižićPeroš)

5. Razno.


Dnevni red se na prijedlog Vesne Katarinčić nadopunjuje točkom 4. radi rasprave o izmjenama Metodologije, što se jednoglasno usvaja te točka 4. postaje točka 5. i točka 5. postoje točka 6.

Usvaja se dopunjeni Dnevni red.

Ad. 1.
Predsjednik Sessa izvješćuje nazočne o aktivnostima UO UHS glede reakcije na dopune i izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću kojim su uvedene sigurnosne provjere kandidata koje provodi sigurnosno-obavještajna agencija. U vezi toga upućen je dopis Ministarstvu pravosuđa a reagirala je i Europska udruga sudaca, koja se obratila Ministarstvu pravosuđa i Europskoj komisiji. Europska komisija je dala odgovor da pozorno prate daljnji razvoj događaja obzirom da je podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti tih izmjena i dopuna. Dopisi koji su razmijenjeni nalaze se objavljeni na web stranici UHS na engleskom i hrvatskom jeziku.

U rujnu 2015. je organizirana međunarodna konferencija u Zadru, održan je okrugli stol na kojem se razgovaralo o raznim temama vezanim uz pravosuđe, posebno se ističe veliki odaziv kolega iz inozemstva. Konferencija je organizirana uz podršku CEELI i Nizozemskog veleposlanstva, te postoji inicijativa da se takve konferencije organiziraju i ubuduće, ukoliko će postojati financijska podrška stranih partnera. Detalji o konferenciji su također objavljeni na web stranici UHS.
Sva priopćenja za javnost, polemika sa Josipom Kregarom i intervju u listu Informator predsjednika UHS objavljena su na web stranici.
Predsjednik Sessa u vezi priopćenja za javnost navodi da je reagirao svaki puta kada se za to ukazala potreba, prateći najveće medijske kuće, a da se očekuje od Ogranaka da ga izvijeste ukoliko se u lokalnim mediji budu objavljene informacije u vezi sudaca koje zahtijevaju reakciju.
Zamjenik predsjednika Marin Mrčela ukazuje da sudački korpus mora pokazati jedinstvo i snagu, izbjegavati partikularne interese, apelira se na aktivno zalaganje u obrani sudačkog statusa i potrebu odlučnog nastupanja u tom pravcu.
U javnosti je potrebno prezentirati poziciju sudbene vlasti koja zahtijeva alate kako bi mogla funkcionirati a izostaje podrška drugih grana vlasti, ministarstva te ponekad i sudske uprave. Treba naglasiti da suci ne traže osnaživanje neovisnosti sudbene vlasti radi svojih interesa i da zaštite sebe, nego da bi mogli nesmetano obavljati svoj posao i očito je da u tom smislu izostaje ispravno razumijevanje sudske pozicije u trodiobi vlasti od strane javnosti i od drugih grana vlasti.

Ad 2.
Dopredsjednica Vesna Katarinčić predlaže izmjene Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda ( NN 38/14) sa sljedećim obrazloženjem:

Članak 3. Pravilnika propisuje:
Izvan zgrade suda mogu se obavljati samo one službene radnje koje su na osnovi zakonskih propisa potrebne za rješavanje pojedinih predmeta.

Obavljanje službene radnje izvan zgrade suda rješenjem određuje sud nadležan za rješavanje odgovarajućeg predmeta.

Rješenjem o obavljanju službene radnje izvan zgrade suda sud će odlučiti o visini predujma koji je stranka ili drugi sudionik u postupku dužan položiti u sudu i odrediti rok u kojem se predujam treba položiti, osim kada se takva radnja obavlja na teret sredstava suda.

Obavljanje službene radnje izvan zgrade suda određeno na zahtjev i trošak stranke može se provesti, u pravilu, nakon što stranka u sud položi određenu svotu novca za tu svrhu (predujam).

O svakom obavljanju službene radnje izvan zgrade suda osoba koja obavlja takvu radnju dužna je obavijestiti ured predsjednika suda.

Članak 9. propisuje :
Sudac, sudski službenik ili namještenik dužan je u roku od tri dana po obavljenoj službenoj radnji izvan zgrade suda sastaviti obračun i predati ga predsjedniku suda na ovjeru.

Sudski ovršitelj dužan je u roku od tri dana po obavljenoj službenoj radnji izvan zgrade suda sastaviti obračun i predati ga na ovjeru sucu nadležnom za rješavanje odgovarajućeg predmeta.

Radi se o novčanim sredstvima stranaka koje uplate predujam na poziv suca za podmirenje troškova za izlazak suda i vještaka na očevid. Nadalje , o tim sredstvima sudac odlučuje u tijeku postupka ( građanski ) na način da o zahtijevanom trošku vještaka donosi rješenje i nalaže računovodstvu isplatu pozivom na ZPP. Računovodstvo isplaćuje po pravomoćnosti.

U čl. 9. st 2. Pravilnika - sudski ovršitelj podnosi obračun sucu, a u st 1. Sudac, Sudski službenik ili namještenik ( dostavljač ) podnosi obračun predsjedniku suda

Ovakvim načinom dostavljanja obračuna iz st 1. Pravilnika, opterećuje se predsjednika suda bespotrebno jer tu radnju može odobravati sudac kao i kod ovršitelja.
Nadalje, postavlja se pitanje da li predsjednik suda treba ovjeravati obračun troškova sucu? Naime, radi se o sredstvima stranke u predmetu kojima raspolaže sudac. Naknada za očevid sucu je propisana čl. 4. Pravilnika . Računovodstvo je to koje provjerava da li je obračun zatražen po Pravilniku i u slučaju određenih nedopuštenih traženja isplata treba reagirati prema predsjedniku suda budući da računovodstvo sukladno Sudskom poslovniku čini sudsku upravu. Dakle, u ovom slučaju imamo dvije kontrole sudske uprave u predmetu radi obračuna troškova sucu, što je nepotrebno .

Stoga se predlaže izmjena čl. 9. Pravilnika na način :

Brišu se stavak 1 i 2 u cijelosti i izmijenjeni glase :

"Sudac je dužan obračun troškova sastaviti u roku tri dana i predati ga u računovodstvo radi isplate"

"Sudski službenici i namještenici dužni su u roku od tri dana po obavljenoj službenoj radnji izvan zgrade suda , sastaviti obračun i predati ga na odobrenje sucu nadležnom za rješavanje odgovarajućeg predmeta."

Na predloženi način se obračun troškova odobrava na isti način za sve službenike i namještenike, pa se izbacuje termin "ovjerava" jer je ispravnije da se nakon kontrole od strane suca, obračun troškova "odobrava" budući se isplata mora odobriti ili ne, prije negoli se uputi u računovodstvo suda. Ovjera je neprikladan termin, jer se ovjeravaju potpisi i isprave u sudu po posebnim propisima, a cilj predložene izmjene je pojednostavljenje postupka i rasterećenje predsjednika suda od dodatnog posla pregledavanja svih obračuna troškova.
Drugo je pitanje troškova izlaska na uviđaj u kaznenom postupku, kada se sastavlja putni nalog, a sudac ima pravo na naknadu putnog troška posebno ako ide vlastitim autom- tu se vrši isplata iz proračunskih sredstava pa je ovjera predsjednika suda razumljiva i opravdana.
Marin Mrčela ističe da računovodstvo ne može izvršiti isplatu bez posebnog naloga ovlaštene osobe a to je predsjednik suda, a također je potrebno da predsjednik pregleda obračun da bi se spriječile eventualne zloupotrebe.
Dopredsjednik Damir Kontrec ukazuje da je problem nastao kod spajanja sudova, radi se o financijskim stvarima a računovodstvo kao dio sudske uprave mora imati kontrolu od strane predsjednika suda a ne da samostalno vrši isplate.
Članovi UO iznose da je praksa u drugim sudovima takva da predsjednik suda ovjerava sve isplate, a problem je što suci u istrazi izlaze na uviđaj za što ne dobivaju naknadu.
Postavlja se pitanje koliko je ta situacija uopće važna i ako nema većih problema u primjeni tih odredbi, da li je Pravilnik uopće u tom pravcu potrebno mijenjati.
Nakon rasprave, Vesna Katarinčić povlači prijedlog izmjene Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Neće se raspravljati o prijedlogu izmjene Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda.

Ad 3.
Dopredsjednica Vesna Katarinčić iznosi razloge za pokretanje inicijative za pregovore sa poslodavcem (Vladom RH - Ministarstvom pravosuđa) radi reguliranja prava sudaca iz radnog odnosa (prava na troškove javnog prijevoza, odmore i dopuste, naknade za odsutnosti zbog bolovanja, prava na životno osiguranje) ili podnošenja prijedloga za izmjenom i dopunom Zakona o sudovima sa sljedećim obrazloženjem:

I / Zakon o sudovima (NN 28/13) koji u čl. 87. regulira prava sudaca, propisuje u st.1 podstavak 5. i 8. da sudac ima pravo na - odmore i dopuste koje imaju zaposlenici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako sudac ne prebiva u mjestu sjedišta suda.

Prava sudaca iz radnog odnosa su regulirana Zakonom o sudovima i odredba koja propisuje da suci imaju pravo na dopuste i odmore i dr . kao ostali zaposlenici u sudu, nije prihvatljiva. Razlog tome je prije svega što je Kolektivni ugovor, kao granski, sklopljen sa Vladom RH, na temelju pregovora državnih službenika i namještenika, u kojima nisu učestvovali suci. Drugo, suci bi se sami trebali izboriti za svoja prava i tražiti da se ona propišu posebnim propisom te da se usporede sa pravima iz radnog odnosa sa druge dvije vlasti .
Dakle, o odmorima i dopustima, kao pravima iz radnog odnosa, trebalo bi inicirati izmjene i dopune Zakona o sudovima na način da se precizira koji su to dopusti i odrediti trajanje ili sa Vladom sklopiti poseban Ugovor kojim bi se prava sudaca propisala u svim situacijama za koje se sada primjenjuju odredbe Kolektivnog ugovora.

II / Čl. 8. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 147/14) propisuje da pravosudnim dužnosnicima pripada pravo na naknadu, između ostalih, i sljedećih materijalnih troškova:

3.) naknada troškova prijevoza na posao i s posla ako je dužnosniku mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta.
Pravosudni dužnosnik čije je mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla iz stavka 1. točke 3. ovoga članka
ostvaruje kao državni službenik u pravosudnom tijelu.

S druge strane, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike propisuje da službenici i namještenici u sudu, imaju pravo na naknadu putnih troškova, iako je njihovo prebivalište u sjedištu suda i njima se isplaćuje naknada za sve zone prijevoza.

Dakle, treba se izboriti za izmjenu ove odredbe jer ona diskriminira suce prema njihovom prebivalištu, koja odredba nije ni ustavna. Stoga treba tražiti izmjenu Zakona o sudovima po uzoru kako je to riješeno za npr. slovenske suce.


III / Odredbom čl 10. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika propisano je da dužnosnik ima pravo na životno osiguranje, a da odluku o vrsti i visini osiguranja donosi Vlada Republike Hrvatske. Vlada RH nije do danas donijela nikakvu odluku pa treba zatražiti da se odluka što prije donese .

Utvrđuje se da je na kao prilog raspravi za ovu točku dnevnog reda zaprimljeno očitovanje Ljiljane Milina, Ogranak Sisak, dostavljen putem maila sljedećeg sadržaja:

"Suci su se teškom borbom izborili za status dužnosnika u trećem stupu vlasti i pravo da se samo zakonom mogu propisivati i mijenjati plaća i druga materijalna prava. Stoga bi otvaranje mogućnosti da pregovaramo s Vladom RH o bilo kojim materijalnim pravima iz radnog odnosa moglo otvoriti "Pandorinu kutiju" i vratiti nas korak unazad kada je naš radnopravni status bio lošiji, jer previše sliči na kolektivno pregovaranje službenika s Vladom. Ako smo u položaju dužnosnika jednakopravni sa članovima Vlade koji su isto tako dužnosnici, ne bi bilo dobro dati mogućnost Vladi RH da na bilo koji način utječe na naša materijalna prava, jer smo se žestoko borili da onemogućimo bilo kakvu ovisnost sudbene vlasti od utjecaja izvršne vlasti i da naša materijalna prava propisuje samo zakon."


Tijana Kokić ističe da se problem oko naknade za prijevoz se javio kod spajanju sudova, jer su neki sudovi postali stalne službe, a sjedištem suda se smatra gdje se nalazi sudska uprava, a ne gdje su stalne službe, pa tako sudac koji npr. živi u blizini Sesveta i radi u stalnoj službi Sesvete Općinskog građanskog suda u Zagrebu ima pravo na prijevoz, iako stanuje u blizini mjesta rada, a sudac koji putuje iz Zagreba u stalnu službu Sesveta nema pravo na prijevoz jer stanuje na području sjedišta Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
Kroz raspravu se ističe da prava sudaca ne bi bilo dobro vezati ni uz Kolektivni ugovor ni uz status i prava koje ostvaruju saborski zastupnici. Ako je nastao problem zbog spajanja sudova, trebalo bi izmijeniti Zakon o sudovima na način da se sucima priznaje putni trošak bez obzira gdje im je prebivalište.
Postavlja se pitanje da li vrijednost tog putnog troška treba uvesti u pregovore sa poslodavcem, ne radi se o visokim iznosima, a postoje pitanja glede materijalnih prava koja su za suce značajnija.

Ivica Veselić iznosi da ako će suci biti u prilici pregovarati sa poslodavcem treba biti proaktivan. Smatra da treba uvesti u raspravu i pitanje otpremnine, sucu koji ima 65 godina vjerojatnije bi bilo prihvatljivije dobiti otpremninu u visini određenog postotka neto plaće nego raditi još pet godina. Prema podacima koje je prikupio proizlazi da sudac županijskog suda koji ima 65 godina ima neto plaću 14.107,50 kn što je za pet godina 846.450,00 kn, a 70% tog iznosa je 592.512,00 kn, dok bi bruto plaća za pet godina bila 1.449.977,46 kn. Sudac općinskog suda ima neto plaću cca 9.800,00 kn što je za pet godina 588.000,00 kn, a 70% iznosi 411.600,00 kn, dok je bruto plaća za pet godina 924.000,00 kn. Ove brojke bi Vladi kao poslodavcu trebale biti prezentirane kao racionalizacija troškova sudbene vlasti, a s druge strane, oslobodila bi se mjesta za imenovanje novih sudaca.

Vesna Katarinčić se ne slaže da se materijalna prava sudaca treba se vezati sa saborskim zastupnicima jer oni ne dolaze na posao svaki dan, trebamo se uspoređivati međusobno suci sa sucima, da ne bude neravnopravnosti između sudaca, radi se o načelnoj stvari, i među članstvom se osjeća nezadovoljstvo jer nikada nije pravo vrijeme da suci traže svoja prava. To su naša prava koja moramo ostvariti bez obzira o kolikim iznosima se radi.

Ante Galić ističe da dužnosničke plaće ne treba vezati uz službeničke, a da se može žrtvovati putne troškove, radi cjelovitog rješavanja materijalnog statusa sudaca, koji treba vezati za europske standarde. Smatra da ideja o otpremninama krije zamku iz koje bi se moglo tumačiti da Vlada RH plaća sucima da više ne rade, na koji način se stvara animozitet. Uz to se može kao kontrola uvesti evidencija o radnom vremenu i tražiti od sudaca da svakodnevno dolaze na posao u punom radnom vremenu, bez uvažavanja specifičnosti sudskog posla.
Kroz raspravu se zaključuje da je suština stvari da li da se napiše prijedlog za izmjene Zakona o sudovima ili ne, te da li da se pričeka formiranje vlade i zatim otvori taj problem.
Kao problem se postavlja pitanje raspona plaća, u situaciji kada je otežan način napredovanja, te bi u tom pravcu bilo potrebno odrediti niveliranje plaća sudaca, obzirom na radni staž.
Milena Ivančević iznosi da su članovi nezadovoljni materijalnim statusom, koji obuhvaća i putne troškove, i troškove parkiranja, i otpremnine, a plaće nisu tako velike da suci ne bi imali pravo na otpremnine, tim više što žive uglavnom jedino od plaće, članove zanimaju konkretne stvari, i za sve promjene koje idu u tom pravcu korpus sudaca će stati iza njih.
Đuro Sessa predlaže da se sastavi prijedlog izmjene Zakona o plaćama, da iste budu uravnotežene i transparentne, ali da takvu inicijativu odobri i potpiše više od pola svih sudaca. Ujedno da se traži prekid prakse da se svake godine odgodi primjena čl. 5. Zakona o plaćama sudaca a glede dodatka na plaću za predsjednike sudova i njihove zamjenike.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Prihvaća se inicijativa kojom se pokreće pitanje revizije materijalnog statusa sudaca, uključivši i pitanje životnog osiguranja, uz zahtjev da se prekine sa praksom odgode primjene čl. 5. Zakona o plaćama sudaca.

Toč. 4.
Dopredsjednica Vesna Katarinčić predlaže izmjene i dopune Metodologije izrade ocjene sudaca od 6.rujna 2013.god. , u članku 9. stavak 8. i članku 7. sa sljedećim obrazloženjem:

I / Člankom 9 stavak 8 Metodologije koja je stupila na snagu 6.rujna 2012.godine , propisano je:

8) Pri izračunu bodova prema ovom članku ne uzimaju se u obzir odluke u zemljišno-knjižnim predmetima. Ako je sudac tijekom cijelog ocjenjivanog razdoblja donosio odluke samo u zemljišno-knjižnim predmetima, po osnovi kvalitete priznaje mu se 40 bodova. Ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja donosio dijelom odluke u zemljišno-knjižnim predmetima, a dijelom u ostalim predmetima najmanje godinu dana, bodovat će se samo na temelju odluka donesenih u ostalim predmetima.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama ( NN 55 / 2013) uveden je kao pravni lijek i prigovor protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta , o kojem odluku donosi sudac.

"Članak 123.a propisuje

(1) Protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i sudskog savjetnika nezadovoljna stranka može podnijeti prigovor, a protiv rješenja kojim je odlučeno o prigovoru može podnijeti žalbu.

(2) O prigovoru izjavljenom protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta ili sudskog savjetnika odlučuje zemljišnoknjižni sudac.

(3) Ako ocijeni da je prigovor osnovan, zemljišnoknjižni sudac će svojim rješenjem:
a) preinačiti rješenje o odbijanju prijedloga za upis, dopustiti predloženi upis, naložiti njegovu provedbu i brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga;

b) preinačiti rješenje o odbacivanju prijedloga za upis, dopustiti predloženi upis, naložiti njegovu provedbu i brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga;

c) preinačiti rješenje kojim je dopušten upis, odbiti prijedlog za upis, naložiti uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa i upis zabilježbe odbijenog prijedloga;

d) ukinuti rješenje kojim je dopušten upis, odbaciti prijedlog za upis, naložiti uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa i upis zabilježbe odbačenog prijedloga;

e) ukinuti rješenje o odbijanju prijedloga za upis, odbaciti prijedlog i naložiti upis zabilježbe odbačenog prijedloga;

f) ukinuti rješenje o upisu kojim je dopušten upis, vratiti na ponovni postupak, narediti uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i ponovni upis svih plombi, ako se utvrdi da je u prvom stupnju povrijeđeno pravilo o prvenstvenom redu;

g) ukinuti rješenje kojim je odbijen ili odbačen prijedlog za upis, vratiti na ponovni postupak, narediti brisanje zabilježbe odbijenog odnosno odbačenog prijedloga i ponovni upis svih plombi, ako se utvrdi da je u prvom stupnju povrijeđeno pravilo o prvenstvenom redu.

(4) Ako je zemljišnoknjižni referent odbacio ili odbio prijedlog, a zemljišnoknjižni sudac ocijeni da je prigovor osnovan jer je bilo mjesta primjeni članka 109. stavka 7. ovoga Zakona, pozvat će stranku da dostavi ispravu sukladno tom članku. Ako stranka dostavi ispravu u propisanom roku, kao i ako je ispravu već dostavila uz prigovor, zemljišnoknjižni sudac će donijeti odluku uzimajući u obzir dostavljenu ispravu, a prema stanju zemljišne knjige u času podnošenja prijedloga. Ako stranka ne dostavi ispravu u ostavljenom roku ili dostavi neodgovarajuću ispravu, zemljišnoknjižni sudac će odbiti prigovor i potvrditi prvostupanjsku odluku.

(5) Ako zemljišnoknjižni sudac ocijeni da prigovor nije osnovan, odbit će rješenjem prigovor i potvrditi rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta ili sudskog savjetnika. Zabilježba odbijenog ili odbačenog prijedloga izbrisat će se po službenoj dužnosti kad se okonča postupak povodom žalbe.

(6) Odluka suda kojom se preinačuje pobijano rješenje i dopušta upis, mora sadržavati i nalog za upis.

(7) Protiv rješenja zemljišnoknjižnog suca iz stavaka 3. - 5. ovog članka dopuštena je žalba, osim protiv rješenja iz stavka 3. točke f) i g) ovog članka kada sud na povredu prvenstvenog reda pazi po službenoj dužnosti.".

Smatra da Metodologiju treba izmijeniti u odnosu na čl. 9.st 8. i propisati da se sucu priznaju u rad odluke u zemljišnoknjižnim predmetima u kojima odlučuje povodom prigovora na rješenja ovlaštenih zk. referenata kao na druge odluke koje su podložne žalbenom ispitivanju ako radi i na drugoj vrsti predmeta.

Razlog tome je što se sucu mora priznati ukupan rad na svim vrstama predmeta pa tako i procjenjivati kvaliteta rada na svim vrstama predmeta, kao što i je u slučaju ako sudac radi u mješovitoj referadi ( npr. parnični i izvanparnični predmeti koji su također nesporni postupci kao i zemljišnoknjižni koji se vode po pravilima izvanparničnog postupka). Stoga, mjerila za izračun kvalitete rada trebaju biti korektna, potpuna i cijeniti i kvalitetu rada na zemljišnoknjižnim predmetima. Naime i zemljišnoknjižni predmeti o prigovorima, ispravku pogrešnog upisa, amortizaciji, itd su meritorne odluke i podložni su žalbenom ispitivanju. Pored toga, sucima Županijskog suda se u rad i kvalitetu priznaju i odluke u zemljišnoknjižnim predmetima.

U prilog tome, u odnosu na čl. 6. stavak 1. toč. 3 Metodologije, proizlazi da se sucu u izračun uzimaju sve vraćene odluke sa višeg suda , pa tako i odluke u zemljišnoknjižnim predmetima koje se evidentiraju kao Gž odluke o kojima je odlučivao viši sud povodom žalbe.
II/ Članak 7 stavak 8 Metodologije - predlaže se dopuna - utvrditi koliki je to prosječan količinski učinak suda za ocjenjivano razdoblje ( pet godina ) , koji su to kriteriji za izračun ?

III / Članak 7 stavak Metodologije - predlaže se dopuna, koja glasi:

15) Ako je sudac kao predsjednik suda ostvario ( ispunio ) godišnji plan rada , prema dostavljenom programu rada prilikom prijave na natječaj za predsjednika suda, odnosno prema dostavljenom Izvješću o radu za svaku kalendarsku godinu ili dio tog plana .Ukoliko je plan ostvaren u cijelosti ili većim dijelom priznaju mu se 3 ( tri ) boda. Ukoliko je program rada ispunio u manjem dijelu , priznaje mu se 1 ( jedan ) bod

Napomena: predsjednici sudova svake godine dostavljaju Državnom sudbenom vijeću Izvješće o radu za proteklu kalendarsku godinu (prema čl. 33. Zakona o sudovima i čl. 5.st.6. Sudskog poslovnika koji se nastavno citiraju) u kome se moraju osvrnuti na protekle ostvarene rezultate rada u obavljanju poslova sudske uprave, pa bi bilo primjereno i na taj način provjeriti kvalitete kandidata koji su aplicirali na mjesto predsjednika suda.

Članak 33. Zakona o sudovima

(1) Predsjednik suda odgovoran je za pravilno i zakonito obavljanje poslova sudske uprave u sudu.

(2) Predsjednik suda, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dužan je do 31. siječnja predsjedniku neposredno višeg suda, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa podnijeti izvješće o obavljenim poslovima sudske uprave u prethodnoj godini te plan poslova sudske uprave, posebno mjera i aktivnosti za unapređenje rada i učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, kao i očekivanih rezultata rada suda za tekuću godinu.

(3) Izvješće i plan iz stavka 2. ovog članka dostavljaju se na obrascu propisanom Sudskim poslovnikom.

Članak 5. stavak 6. Sudskog poslovnika

(6) Predsjednik suda dužan je jednom godišnje, najkasnije do 31.ožujka za prethodnu godinu, podnijeti izvješće neposredno višemsudu, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa oobavljenim poslovima sudske uprave, mjerama i aktivnostimapoduzetim za unapređenje rada i učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o mjerama poduzetima radi ostvarenja svogprograma rada.

Ivica Veselić ističe da je poznato kako predsjednici malih sudova rade jednostavnije predmete i tako ostvaruju potreban broj riješenih predmeta, te su brojke u pojedinim slučajevima daleko iznad Okvirnih mjerila, a na ovaj način bi se pogodovalo predsjednicima suda, zbog čega protivi se toj inicijativi, a posebno i zbog toga što se ne može desiti da će sudac preinačavati odluku zk referenta, jer zk referenti rade prema uputi suca, pa gotovo nikada nema ukida stoga ne vidi u ovoj odredbi problem i smatra da predsjednicima ne treba uračunavati riješene zk predmete. Ističe i da su zagrebački suci nekonkurentni sa svojim bodovima u ocjeni obnašanja dužnosti, obzirom na strukturu i vrstu predmeta koje rade. Ako sudačka vijeća računaju riješene zk predmete kod davanja ocjene, to je pogrešno.

Ante Galić iznosi da su neki suci izašli iz udruge jer su tražili da se osnuje posebna udruga specijaliziranih sudova, da se moramo uspoređivati sa europskim sucima, a da ne treba razgovarati tko više radi i koje predmete. Ponavlja da su specijalizirani sudovi nedovoljno zastupljeni u sastavu Državnog sudbenog vijeća, što je već bilo akcentirano na prijašnjim sastancima UO.

Ivica Veselić iznosi da se uočavaju problemi u radu Državnog sudbenog vijeća počevši od geografske zastupljenosti i sastava predstavnika, te općenito način rada tog tijela a glede glasanja i odlučivanja, no broj se ne može mijenjati, jer je za to potrebna izmjena Ustava.
Vesna Sremac Šoštar podsjeća da je na jednoj od prethodnih sjednica UO bilo odlučeno da se pristupi izradi prijedloga izmjena Metodologije, ali da se prema uputi sa tim radom zastalo.
Donosi se

Z a k lj u č a k

Usvaja se prijedlog za inicijativu za izmjenu Metodologije ocjene sudaca te se zadužuju Đuro Sessa, Vesna Katarinčić i Milena Ivančević da pripreme tekst izmjena, a po potrebi će se u rad Radne skupine uključiti Vesna Sremac-Šoštar i druge osobe koje su ranije bile angažirane u pripremi izmjene Metodologije ocjene sudaca.

Toč. 5
Jadranka NižićPeroš izvješćuje UO da je Ogranak Zadar zajedno sa slovenskom udrugom sudaca podnio prijavu za projekt koji financira Europska komisija, za što je bilo potrebno pripremiti detaljne podatke i troškovnik, a sredstva koja bi se mogla dobiti iznose 50.000 eura. Trenutno postoje i slobodna sredstva koja dodjeljuje Europski socijalni fond, o čemu je Ministarstvo pravosuđa izvijestilo sve sudove s pozivom za predlaganje projekata u sklopu operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. godina. Ministarstvo pravosuđa je korisnik sredstava za temu: Dobro upravljanje, sa specifičnim ciljem: Unaprjeđenje kapaciteta i funkcioniranja pravosuđa kroz poboljšanje upravljanja i kompetencija. Ogranak Zadar u tim projektima vidi puno mogućnosti, razmišljalo se o organiziranju ljetne škole, raznih radionica ili pripremanju priručnika npr. za upravljanje sudova, jer takav priručnik ne postoji. Stoga se pozivaju i drugi Ogranci da predlože i iznesu svoje ideje za projekte za koje bi se mogla tražiti sredstva.

Predsjednik Đuro Sessa predlaže da u tim projektima nastupa Udruga hrvatskih sudaca, a da se Ogranak Zadar ovlasti da bude nositelj projekata.
Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Udruga hrvatskih sudaca će se prijaviti za projekte za dobivanje bespovratnih sredstava iz europskih fondova, a kao nositelja projekata se ovlašćuje Ogranak Zadar.

Toč. 6.
Predsjednik Đuro Sessa izvješćuje UO da je Pravosudna akademija prihvatila mišljenje o odnosu sudbene i izvršne vlasti Savjetodavnog vijeća europskih sudaca (CCJE) prevesti sa engleskog na hrvatski jezik, te ga objaviti pa predlažu na tu temu organizirati okrugli stol na kojem bi se mišljenje promoviralo, a zaključci poslali članovima UHS i saborskim zastupnicima.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Podržava se prijedlog Pravosudne akademije o organizaciji okruglog stola na kojem bi se prezentiralo mišljenje Savjetodavnog vijeća europskih sudaca o odnosu sudbene i izvršne vlasti.
Predsjednik Sessa izvješćuje UO da je zaprimljena inicijativa od Transparencyinternationala koji je zamijetio da se tendenciozno piše o konkretnim sudskim predmetima te da bi bilo korisno organizirati seminare i okrugle stolove s novinarima na kojima bi se o ovom problemu diskutiralo.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Prihvaća se inicijativa Transparencyinternationala o organizaciji seminara ili okruglog stola sa novinarima u vezi načina izvještavanja o konkretnim sudskim predmetima.

Izvješćuju se nazočni da su kalendari za narednu godinu tiskani te se predsjednici Ogranaka pozivaju dostaviti točan broj članova, kako bi se kalendari pravovremeno distribuirali.
Nakon kraće rasprave donosi se odluka da će Zbor UHS 2016. godine organizirati Ogranak Karlovac.


Dovršeno u 13,15 h.

Zapisnik vodila i sastavila
Jasna Gažić Ferenčina