Zapisnik u Word formatu

Z A P I S N I K

SA SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA UHS-a
održane dana 7. srpnja 2017.g
u Zagrebu, Visoki upravni sud RH, Frankopanska 16



NAZOČNI:

1. Predsjednik UHS-a: Damir Kontrec
2. Dopredsjednici: Vesna Katarinčić
4. Tajnik UHS-a: Damir Palatinuš
5. Za ogranak Zagreb III: Tijana Kokić
6. Za ogranak Šibenik: Ljudevit Zoričić
7. Za ogranak Vukovar: Irena Lenić
8. Za ogranak Bjelovar: Damir Palatinuš
9. Za ogranak Prekršajnog suda u Zagrebu: Andrea Krelja Tovarac
10. Za ogranak Rijeka: Anton Hlača
11. Za ogranak Zagreb I: Ante Galić
12. Za ogranak Trgovački sud u Zagrebu: Vesna Sremec Šoštar
13. Za ogranak Karlovac: Ivan Perković
14. Za ogranak Varaždin: Bojana Skenderović
15. Za ogranak Sisak: Ljiljana Milina
16. Za ogranak Zadar: Jadranka Nižić Peroš
17. Za ogranak Split: Senija Ledić
18. Za ogranak Pula: Robert Fabris
19. Za ogranak Dubrovnik: Marija Donatović Dabelić
20. Za ogranak Prekršajnih sudova Splitsko- Dalmatinske županije: Emila Maretić Poljak
21. Za ogranak Općinskog suda u Splitu: Ivana Bilušić
22. Za ogranak Osijek: Sanja Zagrajski

Započeto u 11.00 sati

Predsjednik UHS-a Damir Kontrec otvara sjednicu te predlaže slijedeći


D N E V N I R E D :

1. Izvješće o radu od Zbora UHS do sjednice Upravnog odbora

2. Izvješće sa tribine Semafor pravosuđa EU za 2017.

3. Prijedlog Ogranka UHS Rijeka za donošenje/izradu Nacrta Pravilnika o postupku razmjene i upućivanja sudaca u međunarodne institucije i organizacije i materijalna prava sudaca upućenih u međunarodne institucije i organizacije

4. Inicijativa za donošenje Pravilnika o etažiranju

5. Program stručnog usavršavanja Pravosudne akademije za 2018. godinu

6. Razno.


Predsjednik Kontrec dopunjuje Dnevni red sa na način da se pod toč. 6. raspravi prijedlog kolegice Katarinčić o izmjenama i dopunama Metodologije, pa da toč. Razno bude toč. 7. Pozdravlja kolege iz Makedonije koji su u posjeti Hrvatskoj od 3. do 7. srpnja 2017. preko TAIEX-a.


Predstavnik sudaca iz Makedonije ističe da su kroz nekoliko dana imali intenzivan program. Makedonija je trenutno u situaciji da rješava pitanja sudstva, medija i sigurnosti. Vlada je usvojila program koji je intenzivno krenuo, suci su dobili garancije da će biti nositelji te reforme, za što su poduzeli značajne pripreme, kako bi se orijentirali. Važno im pitanje sudbenog vijeće (sudski savjet), hrvatski model je najprihvatljiviji, stekli su saznanja kako to funkcionira, kako funkcioniraju sudovi, kako je riješena stegovna odgovornost, kako se rješavaju stari predmeti. Smatra ovaj posjet početkom intenzivne suradnje, jer je Hrvatska involvirana i kroz Ministarstvo pravosuđa, a suradnja može biti na razini udruga sudaca ali i individualnoj razini.

Predsjednik Kontrec ističe da je UHS je otvorena za sve vidove suradnje.

Toč.1.

Predsjednik Kontrec izvješćuje prisutne da se postavilo pitanje da li treba UHS reagirati u vezi medijskih napisa u obiteljskom sporu javne osobe, no sudska uprava Općinskog građanskog suda u Zagrebu je dala u vezi istog snažno priopćenje, pa je ocijenjeno da UHS ne treba davati priopćenje koje bi bilo istog sadržaja. Drugo je bilo pitanje kada su prozvani prekršajni suci u Splitu, no kako nije bilo inicijative od tog Ogranka, UHS nije reagirao. Pozivaju se svi da se odmah obrate UO UHS ako smatraju da treba reagirati i dati priopćenje za javnost.
Na Zboru UHS koji je održan u travnju ove godine nije bilo predstavnika iz Ogranka Osijek, dosadašnji predsjednik dao je ostavku, članovi Upravnog odbora su se sastali i dogovorili izvanredni zbor Ogranka za rujan na kojem će sudjelovati i predsjednik UHS.
Na godišnjem skupu Europske asocijacije sudaca u Kišinjevu počela je priprema za donošenje nove Povelje o sucima, donesene su dvije deklaracije vezane za stanje u Poljskoj i Grčkoj.
Kolegice Senija Ledić i Jasna Gažić Ferenčina sudjelovale su na skupu u Prištini o utjecaju i značaju žena u pravnoj profesiji, gdje su imale prezentaciju na teme konferencije.
Pokrenuta je inicijativa vezano za redizajn web stranice.
Održan je sastanak sa ravnateljicom Pravosudne akademije, nakon čega je uslijedio dopis sa pozivom da se dostave prijedlozi tema stručnog usavršavanja. Formulirala se ideja da se organiziraju dani ili tjedan Udruge sudaca, gdje bi s održali okrugle stolove i raspravili novodonesene propisi, a za koje edukacija nije organizirana ili nije dostupna.
Predsjednik UHS je na poziv vodstva Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti sudjelovao kao gost na Konferenciji održanoj 19. i 20. lipnja u Dubrovniku, susreo se sa predsjednicom i predstavnicima Američke akademije za forenzične znanosti, gdje je načelno dogovorena suradnja na projektima od zajedničkog interesa.
UHS je sudjelovao na znanstvenoj konferenciji u organizaciji Pravnog fakulteta u Splitu, 40 kolega kao sudionici i 7 kao panelisti na okruglom stolu o utjecaju rada hrvatskih sudova na ekonomski razvoj. Organizatori su se pohvalno izrazili o sudjelovanju UHS i najavili buduću suradnju.
Od 3. do 7. srpnja 2017. UHS je domaćin delegaciji Udruge sudaca iz Makedonije u organizaciji TAIEX-a.
Održan je niz sastanaka i dogovora vezano za 3. konferenciju u Zadru, a financijska konstrukcija je zatvorena.
Predsjednik UHS je dobio poziv na godišnji sastanak CELLI u Pragu, gdje će se raspravljati o budućoj suradnji, posebno vezano na projekt za koji je UHS aplicirala i gdje se očekuje potpisivanje ugovora kojim će se osigurati edukacija za 30 kaznenih sudaca u Pragu iz područja europskog prava.
Senija Ledić ističe kako je okrugli stol održan na konferenciji u organizaciji Pravnog fakulteta u Splitu bio uspješan, i to bi mogao biti kvalitetan model za dane UHS-a koji se planiraju na način da panelisti imaju 15 min za izlaganje a drugo vrijeme da se iskoristi za raspravu.

Toč. 2.

Predsjednik Kontrec izvješćuje da je sudjelovao na tribina Semafor pravosuđa, uvodničar je bio prof Josip Kregar, i po stavu predsjednika UHS pravosuđe ne stoji loše ako se želi objektivno sagledati situaciju no kao loš pokazatelj su broj sudaca i javno povjerenje.

Toč. 3.

Vesna Katarinčić obrazlaže prijedlog koji je bio dostavljen prije sjednice putem maila za donošenje nacrta Pravilnika o postupku razmjene i upućivanja sudaca u međunarodne institucije i organizacija i materijalnim pravima sudaca upućenih na rad u međunarodne institucije i organizacije te da se u državnom proračunu i proračunskim sredstvima sudova osiguraju sredstva za tu namjenu. Ovo iz razloga jer svaki sudac ima pravo i dužnost stručno se usavršavati tijekom svog profesionalnog života i rada. Sucu koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen na rad u međunarodne institucije ili organizacije, sudačka dužnost miruje za to vrijeme. Kolegica koja je bila na radu na Europskom sudu za ljudska prava godinu dana ocijenila je to iskustvo vrlo korisnim te smatra da se sucima mora omogućiti edukacija u vidu rada na europskim sudovima, obzirom da do sada nije osigurana osnovna i cjelovita edukacija sudaca o propisima Europske Unije i Konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama prije pristupanja Europskoj Uniji, a koje smo nakon pristupanja dužni poznavati i primjenjivati ih u radu. Europski sudovi tumače ove propise kroz svoje mnogobrojne sudske odluke koje je potrebno pratiti i poznavati da bi europski propisi primijenili na pravilan i ujednačen način, a za to su potrebne edukacije, koje bi trebale biti obvezatne, jer suci ne mogu biti prepušteni sami sebi. Suradnja s Europskim sudom pravde u Luxembourgu i Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu je u tom smislu moguća u vidu edukacije sudaca u okviru međunarodnih projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, ili iz proračuna države koja upućuje svoje dužnosnike na rad na europske sudove radi usavršavanja. Stoga je potrebno osigurati sredstva za takve edukacije, što bi rezultiralo time da se svake godine, ili svake dvije godine, barem dva suca upute na takvu edukaciju. Nakon povratka ti suci bi mogli držati edukacije u zemlji i prenijeti stečena znanja i iskustva na kolege suce, čime bi se smanjili troškovi edukacija od strane inozemnih pravnika. Postoji zakonski okvir za realizaciju takve edukacije sudaca. Dakle, suci imaju pravo biti upućeni na rad u međunarodne organizacije u svrhu stručnog usavršavanja u kojem slučaju je Predsjednik dužan odlučiti o mirovanju sudačke dužnosti, međutim ovo pravo sudaca je ograničeno zbog nedostatnih sredstava za posebnu namjenu. Država je dužna omogućiti sucima ne samo ostvarivanje prava na stručno usavršavanje, nego i učinkovito funkcioniranje pravosuđa. Ulaskom u EU sucima je nametnuta sucima obveza upoznati se s propisima EU i radom europski sudova, dok cjelovita edukacija na tom području prava od strane države nije još osigurana, osim u vidu edukacija u okviru međunarodnih projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije.
Stoga se predlaže da se ovlasti Upravni obor UHS-a da sačini prijedlog nacrta Pravilnika, kojim će se dodatno regulirati prava i obveze sudaca kod stručnog usavršavanja u inozemstvu te materijalna prava sudaca za vrijeme upućivanja, odnosno trajanja takvog rada te da od Ministarstva pravosuđa zatraži hitno donošenje Pravilnika sukladno odredbi članka 88. stavka 8. Zakona o sudovima te da Upravni odbor UHS-a donese zaključak da se od Ministarstva pravosuđa traži da ubuduće planira i osigura sredstva posebne namjene pri svakom sudu za edukacije kroz upućivanje na rad u europske sudove, uz osiguranje materijalnih prava sudaca propisanih Pravilnikom o upućivanju pravosudnih dužnosnika i državnih službenika u međunarodne organizacije i misije u inozemstvo kojim se reguliraju prava i obveze sudaca dok se ne donese Pravilnik sukladno odredbi članka 88. stavka 8. ZS-a.

Stavlja se na raspravu prijedlog, uz napomenu da se u zakonu govori o pravima sudaca na stručno usavršavanje, ali to je različito od upućivanja na rad u međunarodne organizacije.

Tijana Kokić ističe da postoji i mreža EJTN, da su određene osobe u Ministarstvu pravosuđa kao kontakti, kada se ide na inozemne edukacije traži se da idu i suci, ali to je djelomično financirano, jer troškove puta i smještaja snosi, a dnevnice nitko, pa se ne može očekivati od sudaca da sami plaćaju ostale troškove.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Ovlašćuje se Lucija Lisac, Martina Maršić i Tatjana Škorić Radaković, da sastave prijedlog Pravilnika o postupku razmjene i upućivanja sudaca u međunarodne institucije i organizacija i materijalnim pravima sudaca upućenih na rad u međunarodne institucije i organizacije.

Toč.4.
Vesna Katarinčić obrazlaže prijedlog za donošenje Pravilnik o etažiranju koji prijedlog je bio prisutnima upućen putem maila. Ističe da je kao sudac koji je zadužen za rad na izvanparničnim predmetima primijetila da se u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina ukazuje često problem, dopuštenosti ili ne, izrade etažnog elaborata, kriterija za izradu itd, a kada su stranke suglasne s etažiranjem u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina. Naime, ne postoji ni jedan propis prema kojem je propisano u kojim se slučajevima može pristupiti etažiranju i pod kojim uvjetima, te na koji se način ima izraditi etažni elaborat. Vještaci graditeljske struke postupaju po internom naputku Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, Sekcija graditeljstva, arhitekture i geodezije, Udruge vještaka ( HDUSVP), koji nije obvezujući, te onda nastaje problem kod ovjere i dopuštenosti elaborata, koja se procjenjuje u pojedinim Uredima državne uprave, na različite načine, prema tumačenju uprave. U nemalo slučajeva se događa da Uredi, radi različitog tumačenja valjanosti etažnih elaborata, odbiju prijedlog elaborata ili ga vraćaju na ispravak vještacima, a u sudskim postupcima se moraju otklanjati prigovori stranaka na rad vještaka, koji su često i neosnovani ali sud nema propisanih kriterija kojima može podvrći ispitivanje izrađenog elaborata ili mišljenje vještaka. Takav postupak odugovlači rad suda koji treba postupati ekonomično, jer se tek po "odobrenju" elaborata izdaje tzv. Potvrda o samostalnim uporabnim cjelinama, koja je nužna za donošenje rješenja o etažiranju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina .
Stoga se predlaže, pozivom na čl. 7. st. 1. točka 1. Statuta UHS-a, donijeti zaključak kojim će se Ministarstvu pravosuđa predložiti da se hitno donese Pravilnik o etažiranju , budući u području etažiranja nekretnina prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nema ni jednog podzakonskog akta koji regulira to pitanje, a vezano je za ekonomičnost postupanja sudova u postupcima razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina .

Predsjednik Kontrec ističe da pitanje etažiranja nije pitanje Ministarstva pravosuđa već Ministarstva graditeljstva, radi se o tehničkim propisima, a Pravilnik vjerojatno treba vještacima da bi se moglo provjeriti njihove nalaze i izračune, ali ne i sucima, jer po sadržaju ulazi u pravnu struku.
Ante Galić postavlja pitanje da li Pravnik o etažiranju više treba sucima ili vještacima, te da bi se takva inicijativa mogla pokrenuti od strane vještaka prema njihovom Ministarstvu.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Udruga hrvatskih sudaca smatra da se ne treba baviti pitanjem potrebe donošenja Pravilnika o etažiranju.

Toč. 5.

Na poziv Pravosudne akademiji da se dostave prijedlozi tema stručnog usavršavanja za 2018. godinu, Ogranak Varaždin i Osijek su prijedloge formulirali, isti će biti objedinjeni i poslani PA. Pozivaju se ogranci da dostave do kraja sljedećeg tjedna svoje prijedloge, ukoliko ih imaju.

Toč. 6.

Vesna Katarinčić obrazlaže prijedlog izmjena Metodologije koji je dostavljen prisutnima mailom:
Člankom 9. stavak 8. Metodologije za izradu ocjene sudaca ( dalje : Metodologija ) koja je stupila na snagu 6. rujna 2012. godine , propisano je:
8) Pri izračunu bodova prema ovom članku ne uzimaju se u obzir odluke u zemljišno-knjižnim predmetima. Ako je sudac tijekom cijelog ocjenjivanog razdoblja donosio odluke samo u zemljišno-knjižnim predmetima, po osnovi kvalitete priznaje mu se 40 bodova. Ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja donosio dijelom odluke u zemljišno-knjižnim predmetima, a dijelom u ostalim predmetima najmanje godinu dana, bodovat će se samo na temelju odluka donesenih u ostalim predmetima.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama ( NN 55/2013) uveden je kao pravni lijek i prigovor protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, o kojem odluku donosi sudac.
Smatra da Metodologiju iz 2012. godine treba hitno izmijeniti u odnosu na čl. 9. st. 8. i propisati da se sucu priznaju u rad odluke u zemljišnoknjižnim predmetima u kojima odlučuje povodom prigovora na rješenja ovlaštenih zk. referenata ali i na druge odluke koje donosi zemljišnoknjižni sudac a koje su podložne žalbenom ispitivanju ako radi i na drugoj vrsti predmeta (rješenje o ispravku pogrešnog upisa, rješenje o odbijanju prijedloga za povezivanje zemljišne knjige i KPU, rješenje o odbijanju prijedloga za ispravak vlasništva u pojedinačnom ispravnom postupku . Naime, sve te odluke se ne priznaju sucima u rad niti im se priznaje kvaliteta rada. Na taj su način suci koji rade u mješovitoj referadi sa zemljišnoknjižnim predmetima, stavljeni u neravnopravan položaj sa ostalim sucima, što znači da je takva odredba u Metodologiji na štetu sudaca .
Npr. ako sudac u godinu dana u mješovitoj referadi riješi 1 predmet R1 i 350 Rz i Z predmeta, računa mu se po navedenoj odredbi samo 1 predmet. Ostali se ne uzimaju u izračun niti se uvažava kvaliteta rada po vraćenim odlukama sa županijskog suda.
Sucu se mora priznati ukupan rad na svim vrstama predmeta pa tako i procjenjivati kvaliteta rada na svim vrstama predmeta, kao što i je u slučaju ako sudac radi u mješovitoj referadi (npr. parnični i izvanparnični predmeti koji su također nesporni postupci kao i zemljišnoknjižni koji se vode po pravilima izvanparničnog postupka).
U prilog tome, u odnosu na čl. 6. stavak 1. toč. 3. Metodologije, proizlazi da se sucu u županijskom sudu u izračun uzimaju sve odluke u zemljišnoknjižnim predmetima koje se evidentiraju kao Gž odluke o kojima je odlučivao viši sud povodom žalbe.

Predsjednik Kontrec slaže se sa potrebom izmjene Metodologije, te poziva prisutne da istaknu i druge primjedbe ukoliko ih imaju, pa da se prijedlozi dostave Državnom sudbenom vijeću.
Ivana Bilušić predlaže da se razradi prijedlog kako vrednovati broj riješenih predmeta u miješanim referadama jer u postojećim okvirnim mjerilima se ne govori o odlukama po prigovorima.
Predsjednik Kontrec ukazuje da se radi o dva povezana problema, jer nova okvirna mjerila nisu donesena, a vezana su uz Metodologiju.
Vesna Sremac Šoštar podsjeća da se već prije raspravljalo o potrebi izmjene Metodologije, te predlaže da se formira radna skupina koja će se tom temom baviti.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Formira se povjerenstvo za izradu prijedloga dopune i izmjene Metodologije u sastavu
Vesna Katarinčić, Vesna Sremac Šoštar, Andrea Tovarac Krelja, Ivana Bilušić, Bojana Skenderović, Irena Lenić i Blanša Turić te ih se poziva da do 20. rujna 2017. pripreme tekst.

Toč. 7. Razno

Predsjednik Kontrec izvješćuje prisutne da je dobio dopis sudaca Županijskog suda u Karlovcu - Stalne službe u Gospiću koji se protive spajanju stalne službe Gospić Karlovcu, radi se o udaljenost od 160 km, problem je sa formiranjem kaznenih vijeća, u Gospiću se nalazi i zatvor, bolje je stalnu službu popuniti sucima i stvoriti mogućnosti da sud nastavi funkcionirati, te u tom pravcu traže podršku.
Ivan Perković ističe da pitanje ima političku i stručnu stranu, nema razloga da se Stalna služba Gospić ukine, a problem je u tome što su dva suca otišla u mirovinu, treći sudac odlazi ove godine, a novi suci nisu imenovani. Dobio je uvjeravanja da će služba opstati, radi se velikom prostoru koji ulazi u nadležnost suda, rijetko je naseljen, pa predlaže UO da se ne prihvati ideja da se ukine Stalna služba Gospić i spoji Karlovcu, već da se popuni sa sucima.

Kroz raspravu se ističe da postoje i druge županije koje pokrivaju veliko područje, i ako se ukinu sve stalne službe, građanima će sudovi postati nedostupni. Ističe se potreba da se kod ministra pravosuđa inzistirati da u svakom budućem teritorijalnom preustroju sudova o početka bude uključena UHS.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Podržava se u cijelosti inicijativa sudaca Stalne službe Gospić, Županijskog suda u Karlovcu te se izražava protivljenje ukidanju te stalne službe i spajanju Županijskom sudu u Karlovcu.


Predsjednik Kontrec izvješćuje da je dobio dopis od kolegice koja je radila na Prekršajnom sudu u Rijeci, Stalna služba Senj, odluku predsjednika suda kojom je godišnjim rasporedom raspoređuje na rad u Stalnu službu Krk, radi se o udaljenosti od 72 km, kolegica ne vozi, a ima kolega koji bi išao raditi na Krk. Postavlja se pitanje da se radi o mobbingu, a svatko ima pravo štititi svoja prava na sve moguće načine.
Ivan Perković ističe da je to odluka sudske uprave, poslovi sudske uprave se moraju kvalitetno obavljati, uvažavajući interese i životne okolnosti sudaca, predlaže da se kolegici pruži podrška i upozori Ministarstvo pravosuđa da se po potrebi provede nadzor sudske uprave i ukaže predsjednicima sudova da uvažavaju sve okolnosti kod rasporeda sudaca.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Daje se podrška kolegici, a Ministarstvu pravosuđa i Visokom prekršajnom sudu će se uputiti dopis kojim se ukazuje na nastalu situaciju.

Predsjednik Kontrec izvješćuje da se odluka o imenovanju dopredsjednika biti donesena nakon godišnjih odmora. Nadalje, predlaže da UO donese odluku da je Đuro Sessa kao počasni predsjednik i dalje zadužen za predstavljanje UHS na međunarodnom planu

Donosi se

Z a k lj u č a k

Počasni predsjednik UHS Đuro Sessa ostaje nadalje zadužen za međunarodnu suradnju.

Ivan Perković iznosi da u sudovima radi puno sudskih savjetnika, postavlja se pitanje njihovog materijalnog statusa, jer su potplaćeni, pa predlaže, ako je rad u sudstvu njihovo trajnije opredjeljenje, da ih se financijski motivira, jer rade poslove kao suci ali nisu plaćeni kao suci.
Kroz raspravu se ističe da suci kao nositelji pravosudnih dužnosti moraju voditi brigu i o svojim suradnicima, tj. sudskim savjetnicima i zapisničarima.

Donosi se

Z a k lj u č a k

Predsjednik UHS će prilikom razgovora sa ministrom pravosuđa ukazati na potrebu rješavanja pitanja materijalnog statusa svih suradnika koji rade u sudovima.


Dovršeno u 13,00 sati.


Zapisnik vodila i sastavila
Jasna Gažić Ferenčina