Link na Word dokument

Zaključci 8. redovnog sastanka Savjetodavnog vijeća europskih sudaca na temu
"Sudbena vijeća i njihova uloga u društvu"


Uvod


Vijeće Europe kao prva multilateralna organizacija europskih država vrlo je rano, gotovo od svog postanka, o čemu svjedoči i Europska konvencija o ljudskim pravima, spoznala kolika je važnost neovisnog sudstva i sudaca u razvoju demokracije i zaštite ljudskih prava.
Stoga su nastojanja Vijeća Europe ( dalje VE ) u potpori sudstvima zemalja članica jedno od temeljnih pravaca djelovanja te organizacije koja je od 1997.godine ušla u gotovo sve pore društvenog života Republike Hrvatske.

U 1998.godini takozvani "Odbor mudraca" VE ( Committe of Wise Persons) predložio je Vijeću ministara VE, kao izvršnom tijelu, poduzimanje mjera kojima bi se osnažila suradnja među pravosudnim sustavima zemalja članica a da bi se time ojačala i pozicija neovisnog sudstva u pojedinim od zemljama članicama.
Takvu inicijativu prihvatilo je vijeće ministara VE ne samo zbog potrebe bilateralne i multilateralne suradnje među sudbenim sustavima zemalja članica već i stoga što je to Vijeće smatralo da postoji stalna potreba za jačanjem sudstva u zemljama članicama , na što su upućivala i izvješća o funkcioniranju pravosudnih sustava u tim zemljama.
Tu valja napomenuti i da je Republika Hrvatska bila predmet više takvih izvješća i promatračkih misija eksperata VE no rezultati nekih od tih izvješća ni do danas nisu poznati našoj javnosti i smatraju se još uvijek internim dokumentima radnih tijela VE.

Nastojanja VE i aktivnosti koje u tom smislu poduzima VE u osnaživanju sudstva, njegove neovisnosti i nepristranosti, ne provode se samo stoga što tijela VE smatraju to potrebnim i korisnim, već je to i obveza VE koja slijedi iz članka 1.Statuta VE i Preambule Europske konvencije o ljudskim pravima.

S tim u svezi na 22 .Konferenciji ministara pravosuđa Europe Rezolucijom broj 1. preporučeno je Vijeću ministara VE usvojiti tzv. Plan djelovanja za suce , kojim bi se osnažila uloga sudaca, te da se u okrilju VE osnuje savjetodavno tijelo sastavljeno od sudaca koje bi svojim mišljenjima i savjetima pomagalo izvršnim tijelima VE u aktivnostima kojima će se osnažiti sudbeni sustavi u zemljama članicama.

Vijeće ministara VE prihvatilo je ovakvu preporuku te je u studenom 2000.godine osnovano Savjetodavno vijeće sudaca Europe (Consultative Council of European Judges-dalje SVES), kada je od 8.do 10.studenog održan i prvi sastanak tog tijela.
SVES je dakle savjetodavno tijelo Vijeća ministara VE, koje priprema mišljenja i prijedloge koji se odnose na opća pitanja neovisnosti, nepristranosti i sposobnosti sudaca. Da bi mogao ispuniti svoju zadaću i svrhu postojanja SVES tijesno surađuje s drugom tijelima VE kao što su Europsko odbor za pravnu suradnju, Europski odbor za kazneno pravo i Odbor stručnjaka za učinkovitost sudstva kao i po potrebi s drugim tijelima VE.

Do sada je SVES sačinilo devet Mišljenja koja se tiču standarda i načela neovisnog i nepristranog sudstva te ulozi sudaca i to:

1. Mišljenje o standardima neovisnosti i nesmjenjivosti sudaca,
2. Mišljenje o financiranju i upravljanju sudovima,
3. Mišljenje o etici i odgovornosti sudaca,
4. Mišljenje o izobrazbi sudaca
5. Mišljenje o postupku i praksi imenovanja sudaca u Europski sud o ljudskim pravima,
6. Mišljenje o pravičnom suđenju unutar razumnog roka,
7. Mišljenje o odnosu sudstva i društva,
8. Mišljenje o ulozi sudaca u zaštiti načela vladavine prava i ljudskih prava u svjetlu borbe protiv terorizma,
9. Mišljenje o ulozi sudaca u osiguranju učinkovite primjene međunarodnog i europskog prava

Tijekom dvodnevnog zasjedanja od 21. do 23.studenog 2007.g., na kojem sam prisustvovao kao član tog tijela i predstavnik Republike Hrvatske, delegati svih zemalja članica, promatrači i eksperti VE su iznijeli vlastita iskustva , mišljenja i prijedloge , te se u ovom iznose oni zaključci , stavovi i mišljenja oko kojih je postignut apsolutni konsenzus svih predstavnika zemalja članica.

Svi stavovi i mišljenja imaju zajedničko polazište u međunarodnim dokumentima kojim se reguliraju pitanja neovisnog i nepristranog sudstva kao što su posebno:

1.Rezolucija Ujedinjenih naroda iz 1985.godine o "Temeljnim načelima neovisnosti sudstva,
2.Preporuka VE broj (94)12 o neovisnosti, nepristranosti, učinkovitosti i ulozi sudaca,
3.Europskoj povelji o zakonima za suce,
4.Izvješće " Imenovanja sudaca" Venecijanske komisije usvojeno u ožujku 2007. tijekom sedamdesetog sastanka ovog tijela VE.
5. Odgovori na upitnik preko 40 zemalja


Tijekom 2007. Vijeće ministara Ve povjerilo je SVES-u izradu mišljenja i Zaključaka koji bi se bavili strukturom i ulogom Sudbenih vijeća ili drugih odgovarajućih tijela s istom ulogom i nadležnošću jer su takva tijela nužna u svakoj državi u koja se temelje na vladavini prava da bi se postiglo ravnovjesje između zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti.

Različitost sustava koji postoje u Europi razvidna je u činjenici da ova tijela nose različite nazive iako je svima povjerena zaštita neovisnosti sudbene vlasti. Stoga se u izvješću i Zaključcima SVES-a koristi generički pojam "Sudbena vijeća"

Opći plan za suce u Europi koji dokument je usvojilo Vijeće ministara VE na svom 740. Sastanku između ostalog ističe da zemlje članice Ve moraju poštivati jamstva neovisnosti sudstva na ustavnoj, zakonodavnoj i institucijskoj razini, te da su dužne ojačati ona tijela koja su neovisna od zakonodavne ili izvršne vlasti i koja su nadležna za izbor i napredovanje sudaca .

SVES ističe da je zadatak ovih Zaključaka odrediti koji su to ključni elementi glede sastava i ovlasti Sudbenih vijeća imajući u vidu da se time istovremeno jača demokratski ustroj i neovisna pozicija sudbene vlasti, s time da se ne predlaže jedinstven model Sudbenih vijeća u Europi.

Sastav i nadležnost sudbenih vijeća može biti različit od zemlje do zemlje, koju različitost SVES prepoznaje, ali istovremeno uočava da postoji trend osnivanja neovisnih Sudbenih vijeća zbog čega se smatra nužnim:
- naglasiti važnost postojanja posebnog tijela kojem će biti povjerena zaštita neovisnosti sudstva u svjetlu načela trodiobe vlasti,
- stvoriti mjerila za zemlje članice VE koje žele uvesti ili reformirati Sudbena vijeća.

Zaključci SVES-a odnose se na sve dijelove sudstva i pravosuđa uopće bez obzira da li postoji samo jedno ili više Vijeća u nekoj zemlji.


Zaključci i preporuke


U svom Mišljenju broj 8. SVES je glede uloge Sudbenih vijeća i njihovom odnosu prema društvu daje ove

P r e p o r u k e

A. Opće preporuke

a.) Od velike je važnosti ustrojiti posebno tijelo, kao što su to Sudbena vijeća, kojima bi se trebala povjeriti zaštita neovisnosti sudaca, što je nezaobilazan element svake države koja se temelji na vladavini prava i koja poštuje načelo trodiobe vlasti;

b.) sudbena vijeća moraju štititi neovisnost sudstva i svakog pojedinog suda ali istovremeno jamčiti učinkovito i kvalitetno sudstvo kao što je to određeno člankom 6. Europske povelje o ljudskim pravima, a da bi se osnažilo povjerenje javnosti u sudbeni sustav;

c.) Neovisnost i samostalnost sudbenih vijeća ne smije biti umanjena u odnosu na zakonodavnu ili izvršnu vlast.


B. O sastavu Sudbenih vijeća


a.) Da bi se izbjegao privid cehovske zatvorenosti i samozaštite te korporatizma kao da bi unutar tog tijela mogli raspraviti različita gledišta koja postoje u društvu Sudbena vijeća bi trebala imati mješovit sastav u kojem najmanje 75% os ukupnog sastava moraju sačinjavati suci s time da pojedini poslovi iz nadležnosti Sudbenih vijeća moraju biti prepušteni isključivo sucima. Nema prepreke da sudbena vijeća sačinjavaju isključivo suci;

b.) Članove sudbenih vijeća bez obzira da li se radi o sucima ili ne, moraju biti imenovani temeljem svojih sposobnosti, iskustva, znanja i razumijevanja sudstva i kulture neovisnosti sudstva. Također članovi ne bi trebali biti aktivni političari ili nositelji izvršne ili zakonodavne vlasti:

c.) suce kao članove Sudbenih vijeća trebaju birati suci sami, bez utjecaja ili posredovanja političkih tijela ili vertikale sudske uprave, u takvoj proceduri koja će jamčiti najšire predstavljanje sudstva u cjelini. Ako se kao postupak koriste izravni izbori, Sudbeno vijeće treba donijeti pravila koja će jamčiti da povjerenje javnosti u postupak neće biti dovedeno u pitanje:

d.) Imenovanje članova koji nisu suci, bez obzira da li su pravne struke ili ne, trebaju imenovati nepolitička tijela na način da se može jamčiti različitost društvenih struktura u društvu.


C. O djelovanju Sudbenih vijeća


a.) Tijekom mandata članovi Sudbenih vijeća trebali bi kao članovi raditi puno radno vrijeme. ali s mandatima ograničenog trajanja da bi se održao doticaj s sudskom praksom s time da se članovima moraju osigurati ista prava i dužnosti koja imaju i suci sukladno zakonu;

b.) sudbena vijeća trebala bi imati svoj vlastiti proračun kojim bi samostalno upravljali s time da mu se trebaju osigurati sredstva koja će omogućiti neovisan rad;

c.) Odluke sudbenih vijeća moraju biti obrazložene s obvezujućom snagom te s mogućnošću žalbe sudbenom tijelu,

d.) Sudbena vijeća moraju djelovati otvoreno da bi se osiguralo povjerenje u sudbeni sustav te mora biti odgovorno za svoj rad, prije svega kroz periodična izvješća u kojima bi ono samo trebalo predlagati koje mjere treba poduzeti da bi se unaprijedio sudbeni sustav.

D. O ovlastima Sudbenog vijeća

a.) Sudbeno vijeće trebalo bi imati širok krug dužnosti kojima se štiti neovisnost i djelotvornost sudbene vlasti. Također mora voditi računa da se u njegovom djelovanju ne pojavi sukob interesa bez obzira o kojim se dužnostima radi;

b.) sudbeno vijeće bi prije svega trebalo imati ovlasti u izboru, imenovanju i donošenju odluka o napredovanju sudaca. Ove dužnosti trebaju biti obnašane u potpunoj neovisnosti od zakonodavne ili izvršne vlasti te potpuno transparentno glede kriterija koji se primjenjuju pri izboru sudaca;

c.) Sudbena vijeća trebala bi biti uključena u procjenu kvalitete sudbene vlasti i u uvođenju mjera koje osiguravaju djelotvornost sudaca ( ali ne i preuzeti nadležnost sudbenog tijela čija je nadležnost procjenjivati rad sudaca);

d.) Sudbena vijeća mogu biti žalbena instanca u stegovnim postupcima protiv sudaca;

e.) Sudbena vijeća mogu biti nadležna za organizaciju i kontrolu izobrazbe sudaca s time da bi provedba programa izobrazbe sudaca trebala biti zadatak i odgovornost centara za izobrazbu ( trening) sudaca s kojima Vijeća trebaju usko surađivati da bi se jamčila kvaliteta početne i napredne izobrazbe sudaca;

f.) Sudbena vijeća mogu imati i proširene ovlasti glede financiranja sudstva na način da mogu pregovarati ili rukovoditi proračunom određenim za sudstvo;

g.) sudbena vijeća mogu također biti ona tijela koja mogu voditi brigu o promicanju i zaštiti slike o sudstvu;

h.) Prije parlamentarne rasprave Sudbena vijeća moraju se konzultirati glede svih nacrta zakona koji mogu se tiču neovisnosti sudbene vlasti, ili koji bi mogli utjecati na pravo građana na pristup sudu;

i.) Treba se poticati suradnja s različitim Sudbenim vijećima u i izvan Europe.

U 2008. SVES će se baviti pitanjem kvalitete sudskih odluka.


S poštovanjem,

Sudac:
Đuro Sessa