I. Stručna komisija Međunarodne udruge sudaca
Tronheim, Norveška rujan 2007

ZAKLJUČCI
o
pristupu sudu, troškovima obrane i zastupanja pred sudom, obaviještenosti o sudskom sustavu i ovrsi presuda


Deklaracija o ljudskim pravima utvrđuje:

"Svatko ima pravo da mu sudi redovan sud u zakonom propisanoj proceduri"

1. Odgovori 37 zemalja na upitnik pokazuju da u svim zemljama postoji neki oblik pravne pomoći u kaznenim i građanskim postupcima.
U svakom slučaju, stupanj do kojeg je ovu pomoć osigurava država razlikuje se u velikoj mjeri od zemlje do zemlje.U mnogim zemljama vidljivo je da se mogućnost pružanja pravne pomoći zbog pokretanja ili zastupanja u građanskim parnicama smatra manje važnim od pravne pomoči u kaznenim postupcima , gdje je često i sloboda pojedinca u pitanju.

2. Postignuto je suglasje da su države obvezne pružiti neovisnu i nepristranu pravnu pomoć ( bilo izravno bilo putem drugih organizacionih oblika) u kaznenim i građanskim postupcima , tako da se svim osobama omogući da ostvare svoja zakonska prava.

3. Odgovori također pokazuju da se u mnogim zemljama pojavljuje zabrinutost povećanjem troškova pravne pomoći u kaznenim i građanskim postupcima. Stoga, mnoge vlade pokušavaju suziti pristup pravnoj pomoći, pogotovo u građanskim postupcima. Delegati zaključuju da gospodarske prilike ne mogu dovesti u pitanje obvezu države da se svakom građaninu omogući pristup sudu.

4. U građanskim postupcima, kombinacija sudskih pristojbi, odvjetničkih tarifa, troškovi vještačenja i često rješenje da stranka koja izgubi spor mora platiti sve troškove postupka stvara rastuće poteškoće za osobe ( koje nisu bogati pojedinci ili dobrostojeće tvrtke) u pristupu sudovima.Stranka koja je u boljoj financijskoj situaciji može koristiti svoju financijsku snagu i tako prisiliti slabiju stranu da popusti. moraju se poduzeti koraci koji će spriječiti ovu "nejednakost u oružju" koliko god je to moguće.

5. Delegati su izrazili i zabrinutost i ako države ne osiguraju odgovarajući sistem pravne pomoći( pogotovo u građanskim postupcima) da osobe mogu biti prisiljene koristiti se drugim putovima rješavanja građanskih parnica, što će predstavljati negaciju njihova prava na pristup neovisnom i nepristranom sudu .

6. Mnogi pravni sustavi u mnogim zemljama zahtijevaju ili potiču na medijaciju ( ponekad koju provode i suci) ili osiguravaju sustav rane nepristrane evaluacije predmeta koje provode suci. takvi sustavi mogu se koristiti kao korisno sredstvo snižavanja troškova i zaostataka.
U svakom slučaju, oni ne smiju onemogućiti stranke da se o njihovim postupcima donese odluka po neovisnom i nepristranom sudu ako one tako žele, i to od suca koji nije bio uključen u postupak mirenja.

7. Odgovori na upitnik pokazuju da edukacija građana o sudskom sistemu i o načinu na koji građani mogu koristiti svoja prava postoji u mnogim zemljama. Usuglašen je stav da edukacija građana o sustavu sudova i njihovim pravima, pogotovo kada se radi o pripadnicima manjina je važan aspekt pristupa sudovima.

8. Građani ne mogu ostvariti svoje pravo na pristup sudu i ne mogu ostvariti pravo na pravnu zaštitu ako ne postoji djelotvoran sustav ovrhe sudskih presuda. Odgovori na pitanja pokazuju da postoji raširena zabrinutost o djelotvornosti sustava ovrhe sudskih odluka u svim zemljama.Neke zemlje upozorile su i na postojanje korupcije i ostalih zloupotreba glede ovrhe sudskih presuda.

9. Usuglašen je stav da je obveza države radi osiguranja učinkovitog pristupa svih građana sudovima osigurati:

1. da je sustav ovrhe sudskih presuda naziran od strane države ili ga država sama provodi,

2. brz i učinkovit postupak ovrhe,

3. da ovrha omogući da imovina stranke koja je izgubila spor bude predmet naplate ili na bilo koji drugi način dostupna u postupku ovrhe,

4. da je ovrha u takvoj mjeri učinkovita da bi se izbjegla opasnost da strana koja je dobila spor koristi vlastita sredstva radi ovrhe, što može biti ili nezakonito ili opasno ili i jedno i drugo u isto vrijeme.


Preveo :
Đuro Sessa